Kina nastavlja recipročno odgovarati na podizanja američkih carina. Nakon prvog kruga u kojem je Kina na američke carine na čelik i aluminij odgovorila carinom od 25% na 128 proizvoda, kojih je prošle godine uvezla u vrijednosti 3 milijarde dolara, uslijedio je odgovor i na drugi krug podizanja carina.  Na američku odluku da nametne carinu od 25% na otprilike 50 milijardi dolara kineskog izvoza u Sjedinjene Američke Države, koje bi trebala nastupiti na snagu sredinom svibnja, Kina je odgovorila najavom carina na istu vrijednost američkog izvoza u Kinu.

Američka administracija optužuje Kinu za nepoštenu trgovinsku praksu i krađu intelektualnog vlasništva. Nepoštena trgovinska praksa za koju je Kina optužena odnosi se na krivotvorenje proizvoda, krađu patenata i tehnologije te restrikcije poslovanju na njihovom tržištu koje kineska strana uvjetuje prijenosom tehnologije. 

Udar na poljoprivrednike
No ono što najviše smeta SAD-u i predsjedniku Donaldu Trumpu je 375 milijardi dolara trgovinskog deficita s Kinom, koji čini gotovo polovicu ukupnog deficita koji je SAD ostvario prošle godine (810 milijardi dolara. dolara). U predsjedničkoj kampanji Trump je najavljivao protekcionističke mjere kako bi zaštitio američkog radnika i proizvodnju. Te najave su mu omogućile pobjedu u saveznim državama Srednjeg Zapada, bivšim industrijskim središtima, čija je industrija oslabila uslijed globalizacije. 

Pooštrenu retoriku prema Kini te najavljene trgovinske sankcije treba gledati i u kontekstu izbora za Kongres i Senat u studenom ove godine, u kojima je republikancima cilj zadržati većinu. Politički problem za republikance mogle bi biti nove carine koje je Kina najavila, jer ciljaju većinom poljoprivredne proizvode (soju, pamuk i govedinu) koje se proizvode u područjima koja su njima politički naklonjena. Osude jednostranih podizanja carina koje je SAD pokrenuo stigle su iz Europske unije, Kine i susjednih zemalja. Svjetski čelnici i diplomati pozivali su SAD na suzdržanost i ukazivali na prednosti slobodne trgovine. No prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, prosječna carinska stopa za izvoz u SAD iznosi 3,5%, dok EU i Kina naplaćuju 5,2% odnosno 9,9%. 

Rast nije ugrožen
S obzirom da Kina istovremeno ima veće necarinske barijere, Trump je u pravu kada kaže da američke kompanije nisu u ravnopravnom položaju. Ipak, treba uzeti u obzir da visoke barijere koje Kina nameće nisu usmjerene izravno na SAD, već na sve države, dok nove mjere koje SAD najavljuje ciljaju isključivo Kinu. Gospodarstvo SAD-a ojačalo je prošle godine 2,3%, dok se ove godine očekuje ubrzanje rasta na 2,7% uslijed izglasavanja porezne reforme i povećane federalne potrošnje. Iako je strah od trgovinskih sukoba i daljnje eskalacije uzrokovao korekcije vrijednosti američkih dioničkih indeksa, rast gospodarstva ne bi trebao biti značajnije ugrožen s obzirom na zasad umjeren opseg proizvoda na koji će carine biti povećane te da daljnje povećanje carina ne odgovara nijednoj strani.

Značajan kineski suficit
U slučaju daljnje eskalacije, s obzirom na suficit koji ostvaruje u trgovinskoj razmjeni, integriranost njihovih poduzeća u globalne lance vrijednosti te potrebu za pristupom tehnologiji koju dobivaju investiranjem u američka poduzeća Kina ima više za izgubiti. Eskalacija sukoba ne odgovara ni SAD-u čije kompanije imaju značajnu imovinu u Kini te su također integrirane u globalne lance vrijednosti.  Cilj SAD-a u ovom sukobu nije uravnotežena trgovinska razmjena s Kinom što nije moguće postići restrikcijama, nego natjerati Kinu da snizi barijere te omogući uravnoteženije tržišno natjecanje što je u interesu obje strane.