Fabris Peruško na današnjem sastanku želi još jednim razgovorom uvjeriti kompanije da pripreme bilance i financijske izvještaje upravo prema predloženom modelu koji je pripremila konzultantska kuća.
U tijeku je, kako N1 saznaje, sastanak u zgradi Konzuma u zagrebačkom Sopotu.
Agrokorov izvanredni povjerenik Fabris Peruško okupio je direktore svih kompanija kako bi razgovarali o načinu na koji će se pripremati i potpisivati godišnja financijska izviješća kompanija, a čini se da u pripremi tih izvještaja postoji ozbiljan problem u odnosu izvanredne uprave i dijela uprava kompanija.
U tijeku je, kako N1 saznaje, sastanak u zgradi Konzuma u zagrebačkom Sopotu.
Agrokorov izvanredni povjerenik Fabris Peruško okupio je direktore svih kompanija kako bi razgovarali o načinu na koji će se pripremati i potpisivati godišnja financijska izviješća kompanija, a čini se da u pripremi tih izvještaja postoji ozbiljan problem u odnosu izvanredne uprave i dijela uprava kompanija.
N1 je u posjedu dokumenta, koji je izradila jedna ugledna konzultantska kuća, a kojim se sugerira direktorima kompanija da u svoje bilance za 2017. godinu uvrste više od 19 milijardi eura jamstava, iako je mnogima sporno trebaju li ih kompanije priznati, i u kojem postotku, s obzirom na okolnosti u kojima su dogovarani ti ugovori.
Od direktora se zatim zahtijeva da obračunaju i zatezne kamate na svoja dugovanja, bez obzira na to što će se o dugovanjima, pa i kamatama, tek pregovarati u procesu postizanja nagodbe. S druge strane, od kompanija se traži i da smanje procjenu vrijednosti međusobnih potraživanja i ulaganja.
Rezultat takvog pristupa mogle bi biti bilance koje će spomenute tvrtke prikazati u puno lošijem i negativnom stanju i otvoriti put stvaranju novih tvrtki-blizanaca na koje bi se prenijelo poslovanje. Originalnim tvrtkama ostali bi tako samo dugovi, stečaj i likvidacija. Protiv ovog pristupa već se duže vrijeme pred hrvatskim sudovima bune mali dioničari, ali po dostupnim informacijama ni direktori spomenutih tvrtki nisu skloni upustiti se u ovakve kalkulacije, vjerojatno strahujući i od eventualne vlastite kaznene odgovornosti potpišu li takve financijske izvještaje.
Fabris Peruško na današnjem sastanku, saznaje se, želi još jednim razgovorom uvjeriti kompanije da pripreme bilance i financijske izvještaje upravo prema predloženom modelu koji je pripremila konzultantska kuća, a koji je N1 televizija dobila na uvid iz izvora unutar samog koncerna Agrokor.
U jednom dijelu tog dokumenta tako se primjerice navodi da će nakon nagodbe doći do značajne promjene u kontroli Agrokora, te će "u tom slučaju novo holding društvo provesti poslovna spajanja za prijenos poslovanja na nova društva u slučaju insolventnih kompanija. Razumijemo da je plan da se, nakon prijenosa poslovanja na nova društva, stara insolventna društva likvidiraju."
Financijski izvještaji kompanija moraju prema zakonskim rokovima biti predani do 30. travnja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.POŠTOVANI – potpuno me iritira činjenica da su u nagobi i pregovorima zanemareni udjeli u vlasništvu pojedinih dijelova koncerna , stoga se postavlja pitanje zakonitosti postupanja UPRAVITELJA – TZV. IZVANREDNOG POVJERENIKA , i to u načinu davanja jamstava stranim kreditorima , jer npr. LEDO d.o.o. nije u Večinskom vlasništvu Agrokora !!!!!!!
DAKLE – NA DAN STUPANJA NA SNAGU tzv . LEX AGROKORA , većinski udio u LEDO d.o.o. imaju mali dioničari sa udjelom većim od 51% , dok Agrokor posjeduje 48% dionica , iz postoječih podataka proizlazi da je putem LEXa napravljeno nezakonito izvlaštenje fizičkih i pravnih osoba , a bez ovlasti u skladu sa postoječim zakonskim propisima i Ustavom RH ….stoga gore navedeni podaci postaju osnova za TUŽBE i pregovore u nagodbi , jer je barem što se LEDA tiče napravljena OTIMAČINA poput one iz 1945 god , kako je RH članica EU TAKOVO postupanje nije u skladu sa EU ZAKONIMA I država članica bit će prisiljena nadoknaditi štetu iz proračuna , asve zbog LEXa !!
L.P.
Ovo je jos gore za dionicare nego Ramina 0.
A daj mi to molim te objasni kako?
Nema jamstava nema tereta na profitabilne kompanije.
Shvatila ekipa da je to kriminal i da nema odvjetnika koji ih iz toga može izvući, bez obzira koliko im love Peruško ostavio.Peruško će ostati čist, a oni će pojesti______.
Nek obrate pozornost na par stvari:
1. Jamstva su dana u ime drugih dioničara između ostalog i mirovinskih fondova kao i stranih fondova
2.Jamstva su dana preko kapitala firme što nije zakonito(stoji čak u ugovoru),protučinidba?
3. Na temelju tih jamstava tjeraju u stečaj firmu npr… Ledo, Agrolagunu u kojoj nisu većinski vlasnici koje zarađuju solidne novce
4.gdje su novci koji su se posuđivali voljenom gazdi (pitat će ostali dioničari), a sad firma ide u stečaj-zrcaljenje?
5.zašto se otpisuju dugovi Kozumu i Agrokoru, a firme tjeraju u stečaj?
6.Zašto nakon svega otkrivenog Jamnica Ledo i Belje opet jamće Roll up za pokrivanje Agrokora, Konzuma i ostalih kompanija koje nemaju budućnost?
7.PU može potpisati hrpu odricanja od odgovornosti, ali onaj Mercedes, Audi, BMW koji vozi na trošak firme vozi kao odgovorna osoba i bajke koje mu Petruško prodaje su samo to bajke,- postoji nešto što se zove kazneni zakon, a on kad se primjeni je daleko od bilo kakve bajke!
Želim im svu sreću ukoliko jamstva provedu kroz bilancu, samo neka paze Luka iz čelije broj 2 voli profinjene dečke! 🙂
Znači ako sam ja dobro skužio članak, Peruško želi da se izrade i potpišu izvještaji KOJI NJEMU ODGOVARAJU, a ne izvješća koja pokazuju pravo stanje?
Zašto direktori otkazuju poslušnost? Zato što očito strahuju od zakonskih posljednica jer bi mogli odgovarati, i kazneno i osobnom imovinom, za štetne poteze koji povuku vodeći kompaniju. Jer pojednostavljeno, takvim neosporavanjem i priznavanjem svih jamstava društvo bi postalo insolventno i trasirao bi se put za prijenos imovine npr. Leda ili Jamnice, u Ledo 2 i Jamnicu 2. Originalnim kompanijama ostali bi samo dugovi. I manjinski dioničari sve bi izgubili. No direktori ovdje pokušavaju sačuvati svoju kožu.
Naime, mnogi postavljaju pitanje kakvu su protučinidbu dobila Agrokorova društva koja su u golemim iznosima, većima i od svoje vrijednosti, jamčila za goleme Todorićeve kredite? Što su oni to konkretno primili za milijarde kuna jamstava koje su prihvatili? To je osnova preko koje manjinski dioničari nastoje osporiti jamstva, usput podsjećajući da je i unutar samih jamstava bilo propisano da društva ne mogu isplatiti jamstva iznad visine dobiti.
Uključite se u raspravu