Pad kamatne marže teško se može kompenzirati povećanim volumenom, što znači da bankarskom sektoru preostaje samo povećanje efikasnosti", rekao je ekonomski analitičar Hrvatske udruge banaka (HUB) Velimir Šonje predstavljajući usporedbu bankarskih sustava u tehničkoj efikasnosti, posebno u uvjetima smanjivanja neto kamatnih marži i drugih pritisaka na bankarsko poslovanje na "6. Susretu guvernera regije" u Rovinju u organizaciji tjednika Lider. 

Kako je naglasio Šonje, postoje interna (tehnička) i vanjska (šira efikasnost), pri čemu je pozornost posvetio ovoj prvoj usporedivši cijele bankarske sustave. Kako je analiza HUB-a pokazala, zemlje regije prema tri modela analize inputa i outputa banaka uglavnom su tehnički efikasne, a Hrvatska zadržava relativnu efikasnost čak i kada se usporedi s razvijenim europskim bankarskim sustavima. Iz toga proizlazi da prostor za povećanje efikasnosti treba ponajprije tražiti izvan samih banaka, u regulatornom okruženju, institucionalnom okviru, reformama i većoj konkurentnosti. Šonje je naglasio da pored mnogih faktora, udio kredita prema državi u ukupnom kreditnom portfelju banaka može biti znak slabije tehničke efikasnosti banaka jer ih to u tržišnoj utakmici naprosto "uspavljuje". 

O tome što za banke zapravo znači tehnička efikasnost i kako ju oni misle poboljšati govorili su na okruglom stolu predstavnici banaka i njihovih udruženja. Prema predsjedniku Uprave Erste&Steiermaerkische Banke Christophu Schoefboecku banke su tehnički vrlo efikasne, no da se pad neto marže više ne može kompenzirati većim prihodima. "Regulatorni tsunami" kako Schoefboeck naziva trenutnu bankarsku regulativu dodatno je otežao situaciju i banke nemaju izbora nego biti još efikasnije. Nadovezujući se, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je kako pored povećanja volumena i smanjenja troškovne strukture, u Hrvatskoj postoje još dva čimbenika za povećanje efikasnosti, a to su smanjenje loših kredita i regulatornog troška.

Da je ulazak u eurozonu  donio plusove i minuse rekla je direktorica Udruženja banaka Slovenije Stanislava Zadravec Caprirolo. Primjerice, troškovi su porasli zbog povećane regulative i naknada (ESB-u, nacionalnoj središnjoj banci, Fondu za sanaciju…), ali je povećana robusnost i stvorena sigurnosna mreža za banke. Smatra da postoji prostor za povećanje efikasnosti kroz deregulaciju, posebice kada postoji visoka razina usklađenosti unutar EU-a.

Te da je važno da regulator u praćenju novih digitalnih financijskih usluga osigura jednake sigurnosne standarde i uvjete i za banke i za nove FinTech kompanije koje će uskoro postati konkurenti bankama u pružanju transakcijskih usluga u cijeloj EU. Koliko je politička nestabilnosti utjecala na bankarski sektor u BiH i Makedoniji, objasnili su direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle i zamjenik predsjednika Udruženja banaka Makedonije Toni Stojanovski. Stojanovski naglašava da je politička nestabilnost bila vrlo štetna za banke u Makedoniji, kao i da je slaba potražnja za novim kreditima, ali da su zahvaljujući dobrim fundamentima apsorbirale taj šok. Berislav Kutle također istaknuo je da BiH ima daleko najveću političku nestabilnost u regiji, no da je usprkos tomu bankarski sektor bio i ostao najrazvijeniji je sektor u BiH.