U 2006. uvezeno je 108.751 tona povrća u vrijednosti 72,32 milijuna dolara, a u izvoz je otpremljeno 4360 tona za 5,08 milijuna dolara. Od 1994. do kraja 2006. uvoz povrća drastično raste. Najniža negativna vrijednost “povrtne” vanjskotrgovinske bilance 1994. godine iznosila je 22,8 milijuna dolara, a lanjski deficit bio je 67,24 milijuna dolara. “Osim što proizvodnjom povrća ne zadovoljavamo potrebe domaćeg tržišta, evidentna je i siromašna ponuda. U zemljama s razvijenom poljoprivredom dostupno je oko 150 vrsta povrtnica, na našem tržištu tek 15-20 uglavnom ograničenih količina i kratke sezonske ponude”, iznosi Ivan Katalinić, ravnatelj Zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu.

Usitnjene parcele
Tri klimatske zone (mediteranska, umjereno kontinentalna i planinska) hrvatska su posebnost koja otvara mogućnost proizvodnje mnogih vrsta povrća cijelu godinu, izdvaja Katalinić te podsjeća da je “povrtnom” projektu, u odnosu na žitarice ili trajne nasade, daleko manji problem usitnjenost parcela. Povrće se proizvodi na 135.000 hektara što je oko 9,3 posto svih oranica. Iz manjkavih podataka (poljoprivredu statistika prati nedostatno) vidljivo je da oko 70 posto proizvodnje završava za vlastite potrebe vlasnika. Povrće za tržište proizvodi se na 32.900 ha. Dominira krumpir na 15.000 ha, na 6800 uzgaja se plodovito povrće (rajčica, paprika, krastavci), a proizvodnja ostalih povrtnica odvija se na 6700 ha. Za prehrambenu industriju na domaćim poljima proizvede se 35.000 tona ili 15 posto ukupno potrebnog. To povrće vrijednosno iskazano u svježem obliku stoji oko 6,5 milijuna dolara, a industrijskom preradom cijena raste na oko 38 milijuna dolara. S tog je gledišta za domaće tvrtke porazan podatak da je u deset godina uvoz prerađevina povrća utrostručen, a izvoz stagnira pa je u tom segmentu minus u vanjsko-trgovinskoj bilanci iznad 30 milijuna dolara. Katalinić pojašnjava da uz poticaje koji za obiteljska gospodarstva iz Upisnika po jednom hektaru iznose 1250 kuna (za industrijsku preradu 3000) upravo usvojeni Operativni program proizvodnje povrća daje mogućnost povoljnog kreditiranja te ako je riječ o kapitalnim ulaganjima, nepovratne potpore do 20 posto na ukupnu vrijednost investicije.

Tržište cvijeća
Kako bi se potaknuo interes za veću proizvodnju povrća, Operativni program dopušta uzimanje kredita (od 80.000 do 3,5 milijuna kuna) za kupnju i uređenje poljoprivrednog zemljišta, mehanizacije, podizanje staklenika i plastenika s opremom, izgradnju skladišta i hladnjača, nabavku linija za sortiranje, pakiranje i preradu povrća te za rashladna dostavna vozila. Kamate su u pravilu 4 posto, za područja od posebne državne skrbi i poljoprivrednike koji dokažu tržišnu konkurentnost, samo 2 posto. Kredite do 350.000 kuna prati jednogodišnja odgoda uz pet godina otplate. Od 350.000 do 1,5 milijun kuna poček je dvije, a otplata osam godina dok između 1,5 i 3,5 milijuna kuna vrijedi dvogodišnja odgoda i otplata kroz 10 godina. I u ovom Operativnom programu HAMAG je zadužen za hipotekarna (su)jamstva, a HBOR putem 21 banke osigurava brži plasman kredita. Iako Operativni program primarno govori o proizvodnji povrća, bit će moguće dobiti kredit i za uzgoj cvijeća, otkriva Katalinić. Dodaje tome podatak da se čak 90 posto potreba domaćeg tržišta za cvijećem podmiruje iz uvoza. Katalinić očekuje brojan odaziv poljoprivrednika i rast proizvodnje već za godinu-dvije.