Površine zasijane žitaricama u jesenskoj sjetvi u 2017. povećane su u usporedbi s površinom zasijanom godinu ranije, kao i površine pod uljanom repicom, čija se sjetva znatno povećala u istom razdoblju.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle jeseni ukupno zasijano čak 279.000 hektara, što je za 69.000 hektara više nego u jesen 2016. godine. Površina zasijana uljanom repicom u jesenskoj sjetvi u 2017., koja u ukupno zasijanoj površini sudjeluje s oko 19 posto, veća je za 10 tisuća hektara, odnosno gotovo 23,3% u usporedbi s prošlom godinom. To je rekordna i ujedno najveća sjetva uljane repice od 1990., a njome je zasijano čak 53.000 hektara.

Motivacija
U odnosu na prošlu godinu, ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi povećale su se za oko 32,9%, a površine zasijane žitaricama za oko 35,3%. U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u jesenskoj sjetvi u 2017. najviše su zastupljene pšenica s oko 62,8% i ječam s oko 23,9%. Pšenice je zasijano na 142.000 hektara. Površina zasijana pšenicom veća je gotovo za 44 tisuće hektara nego prošle godine.

Površina zasijana ječmom također bilježi povećanje, i to za 10 tisuća hektara. Motiviranost proizvođača za povećanim sjetvenim površinama u jesen je u prednosti koje ima proizvodnja pšenice, u odnosu na druge biljne kulture, a sadržane su u činjenici što ona zahtijeva manja ulaganja u vremenu kada su financijska sredstva nedostupna proizvođačima i relativno skupa, smatraju stručnjaci.  

Povoljna situacija
Poljoprivrednici su, očito, procjenili da će situacija na svjetskom tržištu u idućem razdoblju biti za proizvođače i izvoznike relativno povoljna, a jedan od razloga što su više zasijali tijekom jeseni je i potreba poštivanja plodoreda, odnosno poljoprivrednici su vođeni činjenicom da se pšenicom najefikasnije, bez zagađenja zemljišta, mogu boriti protiv korova i drugih biljnih štetnika.