Hrvatski ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je u četvrtak u Sarajevu kako je zahvaljujući vladinim mjerama uveden red u financijski sustav u državi, a istodobno je otvoren prostor poticajnim mjerama koje su omogućile stabilan gospodarski rast i kojima je cilj stvoriti nužne uvjete za veće investiranje i jačanje poduzetništva.

Sudjelujući kao panelist na ekonomskom forumu kojega je, pod pokroviteljstvom predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, organizirao Ekonomski fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Marić je podsjetio na činjenicu kako Hrvatska u ovom trenutku ima gospodarski rast od oko tri posto, koji je nešto niži u usporedbi s onim predkriznim, no zato je temeljen na puno zdravijim osnovama i jamči održivost.

"Odgovorno tvrdim da je ovaj gospodarski rast na zdravijim i održivijim nogama nego što je bio onaj raniji". kazao je Marić predstavljajući stanje hrvatskih financija sudionicima sarajevskog foruma posvećenog gospodarskoj suradnji u jugoistočnoj Europi.

Stanje javnih financija u Hvatskoj tijekom recesije stvorilo je najveći rizik za makroekonomsku stabilnost u državi, a za protekle dvije godine Hrvatska je uspjela smanjiti deficit i udio javnog duga u BDP-u pa je to ključni razlog zbog kojega je zemlja izašla iz procedure prekomjernog deficita i zbog kojega joj je popravljen kreditni rejting, kazao je Marić.

"Nazvali smo to pametnom fiskalnom konsolidacijom", istaknuo je podsjećajući na oštri nadzor nad proračunskim rashodima u čemu je ključ javnih financija.

Na prihodovnoj strani istodobno se radilo sve da se potakne gospodarstvo pa je među prvim vladinim mjerama bila porezna reforma s ciljem uvođenja transparentnijeg i "prohodnijeg" poreznog sustava. Pritom su porez na dobit i porez na dohodak najviše spušteni, što je podignulo gospodarsku aktivnost, kazao je Marić najavivši kako slijedi novi ciklus poreznog rasterećenja s ciljem poticanja gospodarskog rasta.

Srbijanski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kazao je u Sarajevu kako, bez obzira na činjenicu da su neke države regije poput Hrvatske već u Europskoj uniji, neki izazovi ostaju zajednički, tim prije jer su gospodarstva država tog dijela Europe na sličnoj razini. Upozorio je kako je zapadni Balkan pred sličnim izazovom pred kakvim je bio i 90-ih godina prošlog stoljeća, kada se na Balkanu ratovalo, dok su drugi provodili reforme.

"Jedan pravac koji nam se se sada nudi je nacionalizam, a drugi pragmatizam. Promašimo li, nemamo se razloga ljutiti na bilo koga", kazao je Ljajić ističući kako ga brine evidentni rast nacionalizma u cijeloj regiji.

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Podsjetio je kako zapadni Balkan dramatično zaostaje za standardom kakvoga imaju države-članice EU, ocijenivši kako bi uz postojeće prosječne stope gospodarskog rasta zemalja regije njima trebalo 60 godina da dostignu taj zaostatak. Gospodarski se rast stoga mora ubrzati, a prvi korak kojega bi zemlje u regiji mogle napraviti je uklanjanje zapreka u trgovinskoj razmjeni, ubrzani razvitak infrastrukture te poboljšanje strukture proizvodnje, posebice one namijenjene izvozu, ocijenio je srbijanski ministar.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zvizdić kazao je kako je očevidno da Europska komisija zapadni Balkan tretira kao integriranu gospodarsku zonu pa bi se i države regije tako trebale ponašati.

Ocijenio je kako BiH tu može dati pozitivan doprinos ukoliko uspije očuvati političku stabilnost, što je poseban izazov u ovoj godini u kojoj zemlju očekuju parlamentarni izbori.

Voditelj Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigmark kazao je kako je Unija doista umjerena na regiju, što pokazuje i nedavno objavljena strategija za zapadni Blakan.

"Odgovorost za provedbu reformi je ključna", kazao je Wigemark ističući kako približavanje izbora u BiH za EU ne može biti izlika da se s reformama stane.

Poslovati u postojećim okolnostima još nije lagano, gospodarski rast još nije dovoljan, a previše ljudi i dalje je nezaposleno i to su ozbiljni izazovi, kazao je Wigemark  dodajući kako bi prije svega susjedi u regiji morali pojačati uzajamnu suradnju i trgovinsku razmjenu.