Nakon milijuna kuna potrošenih za uspostavu Geoinformacijskog sustava u Agenciji za poljoprivredno zemljište, kojim se vodi evidencija ugovora o raspolaganju državnim zemljištem i naplati, pouzdano se i dalje ne zna postoji li i koliki dug. Pričom se, štoviše, bavi i Državno odvjetništvo, a vezana je uz uspostavu informacijskog sustava koji, čini se, ne pruža točne podatke. Na temelju podataka iz stog sustava, bivša ravnateljica Agencije Blaženka Mičević podnijela je u travnju 2016. tadašnjem ministru poljoprivrede Davoru Romiću izvješće o 522 milijuna kuna dugova lokalnim jedinicama za zakup ili koncesije predlažući da se situacijom pozabavi DORH uz tvrdnju da većem dijelu dugova prijeti zastara.

Šest mjeseci kasnije, na dan kad je Vlada Andreja Plenkovića potvrđena u Saboru, Romićev pomoćnik Nenad Šćulac predao  je DORH-u interno revizijsko izvješće o nezakonitoj nabavi sustava. U DORH-u potvrđuju da po njihovom nalogu PU Zagrebačka provodi izvide. Danas u Ministarstvu poljoprivrede odbacuju postojanje duga te tvrde da je sustav loš i neupotrebljiv, a nekoliko milijuna kuna za njegovu nabavu (neslužbeno između tri do pet milijuna kuna) bačeno u vjetar. Cijela priča dobiva na značenju i u kontekstu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je u saborskoj proceduri, a njime Vlada raspolaganje državnim zemljištem vraća u ruke jedinica lokalne samouprave.

'Čudne brojke' 
"Ne postoje milijunski dugovi za zakup zemljišta jer je  JLS-ima izuzetno važno naplatiti svu zakupninu i o tome su vodile brigu  i slale uplatnice", poručuju iz Ministarstva poljoprivrede. Dostavili su nam podatke Fine prema kojima  je za 2017. država naplatila 237,6 milijuna kuna, 2016. godine 227,5 milijuna, a godinu prije 247,6 milijuna. Kažu da podatak o 522 mil. kn duga nije točan "jer se temelji na velikom broju starih i isteklih ugovora  od 1999. do danas koji su uneseni u Informacijski sustav, neki i po nekoliko  puta". 

"Sustav je loše i nestručno napravljen jer osobe iz APZ-a koje su radile na uspostavi nisu znale da su,  primjerice, JLS otpisivale  potraživanja zbog elementarnih nepogoda. Sustav to jednostavno ne prepoznaje jer nije tako programiran što daje, u najmanju ruku, čudne brojke", kažu. Dodaju da u njemu  nema  podataka o stečajevima, nagodbama i ovrhama, da uplate do 2005. nisu evidentirane, nema  podataka o prisilnim naplatama koje su pokretale lokalne jedinice…  "Sredstva su potrošena, a dobiven je sustav koji ničemu ne služi", kažu te prozivaju bivšeg ministra Tihomira Jakovinu i Blaženku Mičević da su 2014. najavili da će trošak uspostave sustava biti 400.000 kuna, a popeo se na nekoliko milijuna, zbog čega je slučaj i predan DORH-u 2016. 

'Pitajte JLS-e'
Koliki je dug, ostaje je nejasno. U Ministarstvu napominju kako točne podatke moraju imati JLS-ovi, te se od njih može saznati kako su vodili evidenciju i raspolagale zemljištem. "Svaka općina/grad ima sve podatke o korisnicima zemljišta i lako se može provjeriti odnosno tko plaća, a tko možda kasni ili ne plaća zakup", smatraju u Ministarstvu. "Uloga sustava trebala je biti da se na jednom mjestu poslože ugovori o zakupu, koncesiji i prodaji koji su bili pohranjeni na različitim mjestima, te provođenje gospodarskih programa. Dok sam bio u Upravnom vijeću Agencije tražio sam i dobio informacije o zastarama na milijunske iznose dugovanja", kaže bivši ministar Romić. 

Blaženka Mičević pak kaže kako "upravljanje državnom imovinom, a posebno zemljištem kroz Geoinformacijski sustav, pokazuje u kojem stupnju društvenog razvoja jedna država", ali i  da ne želi sudjelovati u raspravama je li on potreban ili ne. "Sustav je uspostavljen prema najvišim stručnim i profesionalnim standardima. Što se tiče i cijene i podataka te načina izrade sustava, nije odgovorna nijedna stranka ili ministar, već ja kao tadašnja ravnateljica Agencije, te s radošću i ponosom preuzimam odgovornost za njegovu uspostavu", uvjerava Mičević.