Ministarstvo financija zajedno s investicijskim bankarima Lazard Freresa kao financijskim savjetnicima u projektu restrukturiranja cestovnog sektora već neko vrijeme radi i na drugoj fazi refinanciranja cestarskog duga.

Nakon što je prva faza odrađena krajem prošle godine kroz euroobveznice (izdanjem od 1,275 mlrd. eura), druga se namjerava realizirati s domaćim bankama, a očekuje se da će veličinom biti zapravo duplo veća. Računa se, naime, da će se u predstojećem krugu refinanciranja novim i jeftinijim zaduženjem zamijeniti oko 2,5 milijarde eura od ukupno oko 5,2 milijarde eura duga triju državnih tvrtki iz tog sektora (HAC, HC i ARZ).

Izbor valute
Prema trenutnim pregovaračkim stajalištima, najizglednijim se smatra da će se skora operacija refinanciranja obaviti kroz klupski kredit. Prema neslužbenim informacijama, zasad se ide prema ročnosti od 3+9 godina, pri čemu bi prve tri godine de facto bile razdoblje počeka (uz tek sitne otplatne obveze). Tolika ročnost kredita istodobno nameće i izbor valute. Bankari će reći kako nije realno da to bude kunski kredit, a u financijskim krugovima izglednijom se smatra opcija čistog deviznog (eurskog) kredita negoli valutne klauzule.

Kako su pregovori u tijeku, pa su time i uvjeti novog aranžmana još u domeni pregovaračkih taktika i pozicija općenito, među akterima se zasad o cijeni govori uglavnom tek načelno. Kamatna stopa, kažu, najvjerojatnije će se vezati uz referentni euribor, uvećano za odgovarajući prinos na državni dug, plus koji promil premije. Prema tržišnim veličinama tih parametara, novi kredit implicirao bi kamatu nešto iznad dva posto, što je daleko ispod razine kamatnog troška po dugu koji se refinancira. 

Čekanje suglasnosti 
Među financijašima se očekuje da bi se pregovori o uvjetima novog financijskog aranžmana mogli zgotoviti u idućih nekoliko tjedana. Međutim, s obzirom na veličinu transakcije, nešto vremena će uzeti i ishođenja suglasnosti matičnih banaka, pa je moguće i da se sa zaključenjem tog posla ipak zagazi i u ožujak.

Ministar finanija Zdravko Marić u svojim je dosadašnjim najavama i isticao kako je to plan za prvi kvartal. Uz i dalje povoljne uvjete financiranja i stanje likvidnosti na tržištu, prilično je izvjesno da će u projektu modernizacije i restrukturiranje cestarskog sektora veći izazov biti dio koji se odnosi na poslovno restrukturiranje. Inače, taj je projekt podržan i zajmom Svjetske banke od 22 milijuna eura.