Zagrebačka tvrtka Interplast d.o.o. postala je početkom veljače generalni zastupnik britanske i njemačke tehnologije, grupe UKFuelTech odnosno EuroFuelTech, za proizvodnju biodizelskog goriva za područje srednje i istočne Europe, kazao je direktor tvrtke Slaven Gajer. Naime, tvrtka je tehnologijom za biodizel bavi od samog svog osnutka 2002. godine te su u početku bili vezani samo za hrvatsko tržište. Od svibnja 2006. godine Interplast se proširio na područje država bivše Jugoslavije, da bi od veljače ove godine počeo poslovati na tržištu “od Italije do Turske”. Slaven Gajer objašnjava da Interplast, u suradnji s inozemnim tvrtkama, aktivno sudjeluje u razvoju i proizvodnji najmodernije tehnologije u preradi biljnog ulja u biodizel. Iz tvrtke poručuju da su u Makedoniji i Sloveniji već obavljene dvije uspješne instalacije biodizelskih pogona kapaciteta 10 tona na dan, te jedan pogon u Skoplju kapaciteta 18 tona na dan. Također najavljuju da je u pripremi još desetak instalacija istih kapaciteta u Hrvatskoj i regiji, te gradnja dviju velikih tvornica kapaciteta 50.000 tona godišnje u Rumunjskoj i Sloveniji. Kao najveću prednost u gradnji tvornica pred drugim proizvođačima u Interplastu ističu mnogo nižu cijenu od konkurencije. To konkretno znači da je za kompletan pogon kapaciteta 10 tona dnevno potrebna investicija od 50-ak tisuća eura, dok je kod većine ostalih tehnologija, kaže Gajer, potrebna i višestruko veće ulaganje. Kao prednost ove tehnologije u Interplastu navode i inovativnost u ispiranju biodizela, gdje se ne koristi voda nego Magnesol, čime se uvelike ubrzava i smanjuju troškovi proizvodnje, nisu potrebni sistemi za pročišćavanje vode, te se s lakoćom postižu zahtjevi europskog standarda EN14214. Prema riječima Slavena Gajera, u pripremi je gradnja tvornice biodizela u Valpovu kapaciteta 60.000 tona godišnje, što će biti najveća tvornica u Hrvatskoj i šire. Vrijednost investicije iznosi četiri milijuna eura, što je zahvaljujući inovativnim procesnim tehnologijama relativno skromnja investicija, kažu u zagrebačkoj tvrtki.
“Proizvodnja biodizela je vrlo isplativ posao (trošak proizvodnje litre biodizela iz novih ulja je oko 4,50 kuna ), no da u Hrvatskoj zasad postoji samo jedna tvornica isključivo je razlog nepostojanja zakonskih regulativa u našoj zemlji”, kaže direktor Interplasta. Prema propisima EU, Hrvatska do 2010. godine mora koristiti 5,75 posto biodizela od ukupne potrošnje dizelskih goriva što znači oko 150.000 tona godišnje. Za ispunjavanje postavljenih uvjeta vlastitom proizvodnjom potrebno je zasijati uljaricama oko 150.000 hektara. Vodeći ljudi Interplasta kažu kako je znano da postoji stotinjak tisuća hektara neobrađene zemlje pa bi se i Vlada morala uključiti u poticanje proizvodnje biodizela. “Osim neupitnih ekoloških prednosti biodizela, tu su i brojne ekonomske prednosti kao što je niža cijene u odnosu na obično dizelsko gorivo, ne troše se devizna sredstva za uvoz nafte, potiče se poljoprivreda, stočarstvo (pogača dobivena od prešanja uljarica koristi se kao stočna hrana), proizvodnja otvara tisuće radnih mjesta, moguća je individualna i združena proizvodnja ulja i biodizela, što dovodi do poticaja regionalnog razvoja, a na neiskorištenom zagađenom zemljištu uz prometnice moguće je uljanu repicu koristiti za proizvodnju biodizela itd…”, objašnjava direktor Interpalsta Slaven Gajer. Biodizel je također moguće proizvoditi i iz otpadnih jestivih ulja. U tu svrhu Interplast d.o.o., najavljuju u toj tvrtki, pokrenut će inicijativu s nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, gdje bi svaki nacionalni park skupljao otpadna ulja u svojoj regiji i prerađivao ga u biodizel, te ga koristio za vlastite potrebe i potrebe turističkih zajednica u regiji. Time ne samo da bi se riješio problem otpadnih ulja, nego bi se potaknulo zapošljavanje, smanjili bi se troškovi poslovanja te uvelike pridonijelo zaštiti okoliša, procjenjuje Gajer. Potrebne investicije za realizaciju ovog projekta bile bi manje od 100 tisuća eura za jedan nacionalni park. Kapacitet jednog takvog pogona bio bi 9600 litara dnevno. Iz ove tvrtke također se potiču na pokretanje malih proizvodnih pogona gdje se otvara mogućnost osnivanja vlastitih zadruga, čime se izbjegavaju milijunski krediti za gradnju tvornica. Tvrtka Interplast spremna je otkupljivati biodizel iz zadruga te ga plasirati na hrvatsko i EU tržište. Prema Gajerovim riječima Gajera, njegova tvrtka ima osiguran otkup za 5000 tona biodizela mjesečno na tržištu EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.bravo!
ovi nasi su ocito uspjesni poslovnjaci , ovakva zastupstva se ne dobivaju na lijepe oci i prazne rijeci [smiley11]
Odlična je ideja da se zasadi neobrađena zemlja s “energetskim kulturama”. No postoje i bolje biljke od uljane repice po pitanju iskoristivosti. Navodno iz biljke miscantus se može proizvesti oko
14000l/ha bioetanola dok uljana repica proizvodi oko 1000l/ha.
Također imamo ogromne površine mora na kojima bi mogli uzgajati alge koje proizvode i do 90000l/ha. Znači da bi sa oko 100000 ha pod algama i miscantusom zajedno mogli gotovo u potpunosti rješiti hrvatske potrebe za automobilskim gorivom.
Kad bi uspijeli zaposliti većinu nezaposlenih u proizvodnji bio-goriva
riješili bi dva najveća problema danas: nezaposlenost i trgovinski deficit.
Dobar dio trgovinskog deficita dolazi iz uvoza fosilnih goriva.
Hrvatska ima potencijal da ostvari energetsku nezavisnost.
Uključite se u raspravu