Predstavnici Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK potpisali su s Hrvatskim šumama (HŠ) pismo razumijevanja o godišnjem otkupu trupaca, kojim raspodjela trupaca postaje transparentnija jer će se izračunati po količini koju je svaki proizvođač obradio u zadnjih 12 mjeseci, rekao je Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja na tiskovnoj konferenciji u srijedu u HGK u Zagrebu.

Novost je i što su sve male pilane, one do 50 zaposlenih, koje čine 96 posto te industrije, dobile jednokratno, 20-postotno povećanje sirovinske kvote. Isto tako, proizvođači namještaja dobili su od države 25 posto rabata, čime se nastoji povećati proizvodnja finalnog proizvoda. Član Udruženja Ivić Pašalić kaže kako potpisano pismo vrijedi 10 godina, "a u tom razdoblju drvna industrija će postati perjanica ili će se pretvoriti u sirovinsku osnovu. Uspjeli smo ispregovarati stabilni razvoj koji je prihvatljiv i Hrvatskim šumama. Dogovaramo niz poticajnih mjera, pa tako i 80 milijuna kuna u kompenzacijskom fondu.

Tvrtke moraju same tražiti rješenja, mi ćemo sami napisati prijedlog zakona o industriji drva i proizvodnji namještaja. A u to ćemo uključiti i predstavnike sadašnje parlamentarne manjine, da ne moramo kretati ispočetka kod naredne promjene vlasti", pragmatično je zaključio Pašalić. Tvrtke članice Udruženja odrekle su se 20.000 prostornih metara hrasta lužnjaka u korist otvaranja nove tvornice u Vukovaru, a uvjet je da ta sirovina bude upotrijebljena isključivo za proizvodnju namještaja.

"Sva ta sirovina je pod ugovorima s Hrvatskim šumama i proizvođači su se spremno odrekli dijela kako bi pomogli Vukovaru. Namještaj je najviša tehnologija, stvara najveću dodanu vrijednost i zapošljava najviše radnika", rekao je Pašalić. Protiv takve odluke bilo je nekoliko najvećih proizvođača, iako sve procjene govore da bi se tim projektom u Vukovaru moglo zaposliti do 500 ljudi. Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić rekao je da pismo razumijevanja sadrži i dio o dizanju cijena nekih vrsta drveta pa će tako hrast kitnjak poskupjeti za 9,7, hrast lužnjak za 9,4, a bukva za 2,5%.

"Paradoksalno, u Hrvatskoj je cijena drva godinama bila niska, no umjesto da to potakne razvoj drvne industrije dogodilo se obratno – dobar dio drvoprerađivača izvozio je poluproizvode, čak i sirovinu. Sada poskupljenjem  želimo smanjiti pritisak na hrast lužnjak čija je proizvodnja ograničena. Pregovorima s Udruženjem došli smo do cijena za koje smatramo da nisu pretjerane nego poticajne i sad očekujemo manji izvoz dasaka, veću finalizaciju i zapošljavanje u ruralnim krajevima", rekao je Jakupčić.