EN DE

U godinu dana u domaće banke ušlo svježih sedam milijardi kuna

Autor: Teuta Franjković
09. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Dokapitalizaciju obavilo jedanaest banaka, no ove bi godine moglo doći do usporavanja

U posljednjih je godinu dana u jedanaest domaćih banaka na ime dokapitalizacije ušlo više od sedam milijardi kuna. Kao što je bilo najavljivano nekoliko mjeseci unaprijed, Zagrebačka banka od prekjučer je dokapitalizacijski rekorder s čak 3,55 milijardi kuna čime se pridružila trendu dokapitalizacija banaka koji je prošle godine zabilježio pravi bum. Poznato je da dokapitalizacija najčešće potpomaže u stabilizaciji poslovanja banke te omogućava širenje poslovanja i usluga koje banka može ponuditi svojim klijentima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povećanje aktive
Iako je sklon vjerovanjima kako je dokapitalizacija samo jeftiniji način izbjegavanja mjera Hrvatske narodne banke kojima se pokušava spriječiti zaduživanje banaka u inozemstvu, Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke kaže kako se dokapitalizacija ne smije promatrati crno-bijelo. Dodao je kako je važno gledati strukturu aktive i pasive same banke koja se mijenja ovisno o rastu banke. Prema nekim procjenama, optimalna razina za uspješno poslovanje banke jest postojanje aktive od minimalno milijardu kuna. Činjenica je međutim da je sredinom prošle godine svaka druga hrvatska banka imala aktivu ispod tog minimuma. Upravo zato, naglašava Stojić, dokapitalizacijom se povećava aktiva, a time i kreditne mogućnosti banaka. Stojić je izjavio i kako smatra da se bum iz prošle godine neće ponoviti te da će dokapitalizaciju vršiti većinom samo manje banke dok će velike i dalje nastaviti zadržavati dobit kao još jeftinu varijantu financiranja. Prostora za troškovne uštede te optimalizaciju kreditnih plasmana još ima te bi banke, smatra, trebale znati ispravno postupiti unatoč možda narušenoj HNB-ovoj profitabilnosti. Što se tiče same Hypo banke, nedavno je predsjednica Uprave Radojka Olić najavila kako ove godine neće biti dokapitalizacije jer su investitori u sklopu due dilligencea zaključili da je visina kapitala zadovoljavajuća. Dokapitalizacija se tako očekuje tek sljedeće godine. Nakon uvjerljivo najveće Zabine dokapitalizacije od spomenutih 3,55 milijardi kuna, čitavu priču uspješno prati PBZ čiji je dionički kapital porastao s 1,6 na 3,4 milijarde kuna. Raiffeisen je iznos svog dioničkog kapitala dokapitalizacijom od 873 milijuna povećao s 1,3 na 2,2 milijarde kuna, a u grupi banaka s velikim dokapitalizacijama nalazi se i Erste & Steiermärkische banka čiji je dionički kapital dokapitalizacijom od 189,18 milijuna krajem 2006. povećan na 2,1 milijardu kuna.

U posljednjih je godinu dana u jedanaest domaćih banaka na ime dokapitalizacije ušlo više od sedam milijardi kuna. Kao što je bilo najavljivano nekoliko mjeseci unaprijed, Zagrebačka banka od prekjučer je dokapitalizacijski rekorder s čak 3,55 milijardi kuna čime se pridružila trendu dokapitalizacija banaka koji je prošle godine zabilježio pravi bum. Poznato je da dokapitalizacija najčešće potpomaže u stabilizaciji poslovanja banke te omogućava širenje poslovanja i usluga koje banka može ponuditi svojim klijentima.

Povećanje aktive
Iako je sklon vjerovanjima kako je dokapitalizacija samo jeftiniji način izbjegavanja mjera Hrvatske narodne banke kojima se pokušava spriječiti zaduživanje banaka u inozemstvu, Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke kaže kako se dokapitalizacija ne smije promatrati crno-bijelo. Dodao je kako je važno gledati strukturu aktive i pasive same banke koja se mijenja ovisno o rastu banke. Prema nekim procjenama, optimalna razina za uspješno poslovanje banke jest postojanje aktive od minimalno milijardu kuna. Činjenica je međutim da je sredinom prošle godine svaka druga hrvatska banka imala aktivu ispod tog minimuma. Upravo zato, naglašava Stojić, dokapitalizacijom se povećava aktiva, a time i kreditne mogućnosti banaka. Stojić je izjavio i kako smatra da se bum iz prošle godine neće ponoviti te da će dokapitalizaciju vršiti većinom samo manje banke dok će velike i dalje nastaviti zadržavati dobit kao još jeftinu varijantu financiranja. Prostora za troškovne uštede te optimalizaciju kreditnih plasmana još ima te bi banke, smatra, trebale znati ispravno postupiti unatoč možda narušenoj HNB-ovoj profitabilnosti. Što se tiče same Hypo banke, nedavno je predsjednica Uprave Radojka Olić najavila kako ove godine neće biti dokapitalizacije jer su investitori u sklopu due dilligencea zaključili da je visina kapitala zadovoljavajuća. Dokapitalizacija se tako očekuje tek sljedeće godine. Nakon uvjerljivo najveće Zabine dokapitalizacije od spomenutih 3,55 milijardi kuna, čitavu priču uspješno prati PBZ čiji je dionički kapital porastao s 1,6 na 3,4 milijarde kuna. Raiffeisen je iznos svog dioničkog kapitala dokapitalizacijom od 873 milijuna povećao s 1,3 na 2,2 milijarde kuna, a u grupi banaka s velikim dokapitalizacijama nalazi se i Erste & Steiermärkische banka čiji je dionički kapital dokapitalizacijom od 189,18 milijuna krajem 2006. povećan na 2,1 milijardu kuna.




Adekvatnost kapitala
Ispada da je gotovo svaka treća domaća banka prošle godine dokapitalizirana, a neke poput Volksbanka takve su poteze povukle i dva puta. Stručnjaci se u načelu slažu s tvrdnjom da je takvo povećanje djelomično posljedica podizanja pondera rizika na kredite klijentima koji imaju kredite, ali ne i prihode u stranoj valuti. Time se nastojao smanjiti pritisak na rast kredita stanovništvu, a rezultiralo je padom adekvatnosti kapitala banaka, pa su se čak i velike banke odlučile na dokapitalizaciju kako bi popravile adekvatnost.

Dokapitalizacija nije spasonosno rješenje

Proširenje volumena poslovanja i same vrste posla u pravilu otvara vrata za još uspješnije i kvalitetnije poslovanje. No da iskustva iz prakse i nisu uvijek takva govore učinci dokapitalizacije Centar banke koja je nakon povećanja imovine umjesto boljih ostvarila za 20-ak posto slabije dohodovne učinke nego ih je imala prije dokapitalizacije. Također iz dokapitalizacije PBZ-a bili su isključeni mali dioničari. Iz dokapitalizacije te banke isključeno je nešto manje od tri posto malih dioničara, a pravo na dokapitalizaciju bilo je otvoreno samo za Bancu Intesu i Europsku banku za obnovu i razvitak.

Autor: Teuta Franjković
09. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close