Europska investicijska banka u utorak je ugovorila 220 milijuna eura vrijedne kreditne aranžmane s HBOR-om, PBZ-om, Zabom i HPB-om čime nastavlja intenzivnu potporu segmentu malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. O kreditnim linijama, gdje vide prostor za rast te gdje zapinju prijave projekata za novac EIB-a razgovaramo s potpredsjednikom banke Dariom Scannapiecom.

U Zagreb ste došli potpisati četiri kreditne linije ukupne vrijednosti 220 milijuna eura. U kojim područjima vidite najviše potencijala za rast?
U utorak smo potpisali kreditne linije s četiri hrvatske banke kojim će se financirati manji projekti uglavnom malih i srednjih tvrtki, kao i lokalnih jedinica te inicijativa usmjerenih na energetsku efikasnost. Četiri banke koje sudjeluju u projektu su državna razvojna banka Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kojoj je odobreno 100 milijuna eura. Uz nju su tri komercijalne banke s nacionalnom pokrivenošću: Privredna banka Zagreb s kojim je ugovoreno 60 milijuna eura, sa Zagrebačkom bankom 40 milijuna eura te 20 milijuna eura s Hrvatskom poštanskom bankom. Uz spomenutih 220 milijuna eura, prije mjesec dana smo s HBOR-om potpisali ugovor o kreditu vrijedan 250 milijuna eura. Riječ je o prvoj tranši odobrenog financijskog okvira vrijednog 800 milijuna eura namijenjenog potpori investicija malih i srednjih tvrtki i lokalnih jedinica vlasti. Ta EIB-ova kreditna linija želi pomoći zapošljavanju mladih do 30 godina na tržištu rada na kojem je trajno visoka nezaposlenost te dobne skupine i doseže oko 30 posto. EIB-ova 'Inicijativa za radna mjesta za mlade' omogućuje dodatnu potporu krajnjim korisnicima ako uspiju dokazati da je njihov investicijski projekt doprinio kreiranju radnih mjesta za mlade. Imamo iznimno dobru suradnju s HBOR-om i komercijalnim bankama što je vidljivo iz ugovora koje smo u utorak i prije toga potpisali. Novi potencijal rasta EIB vidi kroz direktno financiranje velikih projekata, kao i putem EFSI-ja (Europskog fonda za strateške investicije, op.a.) kojeg je utemeljio EIB kao garancijski fond Investicijskog plana za Europu, poznatijeg kao Junckerov plan, koji su uspostavile Europska komisija i EIB. 

Najnoviji ugovor prvi put targetira projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. O čemu se konkretno radi?
Sporazum sa Zabom koji smo potpisali je unutar financijskog instrumenta 'Privatno financiranje za energetsku učinkovitost'. On pruža zaštitu Europske komisije za kreditni rizik, zajedno s dugoročnim financiranjem od strane EIB-a i potporu stručnih usluga financijskim posrednicima koju financira LIFE program (program EU za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, op.a.). Spomenuto 'Privatno financiranje za energetsku učinkovitost' zajednički je financijski instrument EIB grupe i Komisije usmjeren za financiranje projekata energetske učinkovitosti u Europskoj uniji. Transakcija za Zabom cilja na projekte veće energetske učinkovitosti malih i srednjih tvrtki. 

Hrvatska ima relativno loš skor i kritizirana je po pitanju povlačenja EU novca. Kako biste ocijenili tu dinamiku u slučaju prijava EFSI projekata? Što biste preporučili Hrvatskoj?
Kad je riječ o korištenju EU novca, Hrvatska je u zadnje vrijeme povećala volumene povlačenja bespovratnih sredstava. Također, u početku je bilo tek nekoliko projekata prijavljenih za EFSI, no to nije samo slučaj u Hrvatskoj već i u svim novijim članicama EU. Sada se situacija popravila i ima više projekata. EFSI daleko više koriste stare članice od novih, što je razumljivo budući da imaju više iskustva u takvom načinu financiranja i priprema projekata, no Hrvatska i mlađe članice koriste sve više novca-.  Naša je namjera pomoći onima s malo iskustva u pripremi projekata pa je, osim savjetničkih usluga samog EIB-a ili onih u suradnji s Komisijom, ulagačima na raspolaganju 'European Investment Advisory Hub' putem kojeg mogu dobiti tehničku pomoć za pripremu projekata koje žele kandidirati, kao i tehnička pomoć naših stručnjaka u pripremi studija neophodnih za apliciranje za EFSI projekte.