Više od pedeset tisuća zaposlenika u Hrvatskoj dnevno izostaje s posla zbog bolovanja i porodiljnog dopusta, a prosječno trajanje izostanka s posla na teret poslodavca bilo je deset dana po zaposleniku. To su posljednji obrađeni podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz kojih proizlazi da je stopa bolovanja u nas još na visokih 3,72 posto, a procjenjuje se da hrvatsko gospodarstvo u jednoj godini na bolovanja posredno gubi čak 1,5 milijarde kuna. Iako službenih podataka o tome u nas nema, dobar dio dana bolovanja otpada na tegobe vezane uz rad, čemu u prilog idu i svjetske statistike. Naime, u godini 2005. od ukupno 2,8 milijardi radno aktivnih u svijetu njih 270 milijuna pretrpjelo je ozljedu na radu, a kod njih 160 milijuna dijagnosticirana je bolest vezana uz rad. Od bolesti vezanih uz rad, dakle, godišnje obole 64 osobe na svakih tisuću zaposlenih, međutim procjenjuje se da godišnje od izravnih posljedica bolesti čak 800.000 ljudi umre, ne uključujući one koji stradaju od ozljeda. Kod bolesti vezanih uz rad, za razliku od profesionalnih bolesti, štetnost s radnog mjesta tek je jedan od mnogih uzroka koji se uglavnom povezuju s načinom života. Međutim, s obzirom na to da na poslu provodimo barem polovicu svog dana, poboljšanjem uvjeta koji vladaju u radnim sredinama može se znatno utjecati na zdravlje zaposlenika, ali i na promjenu životnih navika. Unatoč vrtloglavim brojkama u nas se još premalo ulaže u smanjenje dana bolovanja, ali i prevenciju bolesti koje su neposredno vezane uz rad. Dakako, najveći krivac je nerazvijena svijest o tome da je ulaganje u zdravlje (a ne liječenje bolesti) dobra investicija, a ne trošak. Od te predrasude boluje na žalost većina naših poslodavaca koji vlastitu škrtost zapravo skupo plaćaju, a ima i onih koji su možda spremni ući u tu investiciju, no nemaju pojma kako bi to izveli. I jedni i drugi trebali bi biti svjesni da ih na zaštitu zdravlja svojih zaposlenika obvezuje zakon. Prema Zakonu o zaštiti na radu, naime, poslodavac je odgovoran za sigurnost i zdravlje na radnome mjestu, odnosno njegov je zadatak osigurati radno mjesto bez štetnosti za zdravlje radnika. Štoviše, novi Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu pred poslodavce postavlja nove obveze među kojima je i povratak obveznih sistematskih pregleda. U Hrvatskoj se, naime, preventivni pregledi provode na tek desetak posto radnika. Od pregledanih najveći broj je u graditeljstvu i šumarstvu, a broj pregledanih u zdravstvenoj djelatnosti i socijalnoj skrbi gotovo je zanemariv iako je ova skupina zaposlenih, prema Europskim standardima, visoko na ljestvici privrednih grana s najvećim brojem oboljelih zbog utjecaja radnog mjesta. Štoviše, u nas ne postoje podaci o utjecaju radnog mjesta na oštećenje zdravlja, osim kada je primarni uzrok profesionalna bolest ili ozljeda na radu. Također se ne zna ni koliko se sredstava troši za posljedice ozljeda i bolesti nastalih kao posljedica štetnih uvjeta radnog mjesta.

Bolesti kralješnice
Procjenjuje se da godišnje oko 25 posto populacije u svijetu oboli od neke bolesti koštano-zglobnog sustava. I u Hrvatskoj te su bolesti učestalije profesionalne bolesti, a najčešće od njih su sindrom bolnih leđa, te sindrom bolnog vrata. Među bolestima pogoršanim na radu prevladavaju degenerativne bolesti perifernih zglobova – artroze, odnosno degenerativne bolesti kralješnice – spondiloze i diskartroze koje su normalna posljedice trošenja i degeneracije zglobne hrskavice, ali na težinu kliničke slike bolesti ili njezino pogoršanje nepovoljno utječu fizička opterećenja te rad u nepovoljnom i prisilnom položaju tijela. Od sindroma bolnih leđa povremeno boluje od 20 do 40 posto, a trajno približno 18 posto svih radnika mlađih od 45 godina. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za medicinu rada, tvrdi da je barem dio ovih bolesti u izravnoj vezi sa štetnostima radnog mjesta, od teškog fizičkog rada do činovničkog posla ili poslova vezanih uz računalo. “Ako se bol ne smiri nakon šestomjesečne fizikalne terapije, neophodno je radno opterećenje oboljelog područja”, pojašnjava Zavalić. Drugim riječima, dugotrajno bolovanje s tim da su rijetki slučajevi da se radniku ergonomski prilagodi radno mjesto. Dr. Biserka Štambuk, vlasnica zagrebačke Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, tvrdi da je rad gotovo u potpunosti uzrok zdravstvenih problema njezinih pacijenata koji su dnevno osam sati za računalom, ali i to da je oko 80 posto tegoba koje liječi vezane uz posao. “Kontinuirano vježbanje i pravilno sjedenje na odgovarajućem stolcu najvažniji su za prevenciju bolesti”, kaže dr. Štambuk. Najjeftiniji ergonomski stolac u Hrvatskoj stoji oko 700 kuna s tim da proizvođači upozoravaju da je sve jeftinije upitne kvalitete. Može se dakako nabaviti i stolac za više od tisuću eura koliko stoji ergonomski stolac Aeron, proglašen najboljim na svijetu. Ukratko, bolove u vratu i leđima možemo smanjiti ili odložiti njihovu pojavu pravilnim držanjem tijela na radnome mjestu. Vrlo lako mijenjanjem navika možemo bez većih ulaganja spriječiti pojavu simptoma. To uključuje pravilno sjedenje, neutralan položaj ramena, držanje podlaktica na radnoj plohi i aktivno vježbanje 5 do 10 minuta najmanje svaka 2 sata tijekom radnog dana.

Respirativne bolesti
Bolesti dišnog sustava su druge po učestalosti među bolestima vezanih uz rad i drugi najčešći uzrok bolovanja. Među njima su kronični bronhitis, emfizem, kronična opstruktivna plućna bolest te astma. Kronični bronhitis je dva do tri puta učestaliji u muškaraca nego u žena (javlja se u 10 do 20 posto muškaraca i oko 5 do 10 posto žena), no u radnika izloženih prašinama, dišnim nadražljivcima i naglim temperaturnim promjenama ova bolest je znatno učestalija. Zbog loše organizacije specifične zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, odnosno zanemarivanju prevencije koju su prije provodili industrijski liječnici, većina radnika traži mišljenje specijalista medicine rada tek kad su teške bolesti dišnih puteva već razvijene.

Fitness na poslu
Istraživanja su pokazala da osobe koje redovito vježbaju obolijevaju rjeđe od osoba čiji se tip aktivnosti definira kao sjedilački, a studije pokazuju da se broj dana bolovanja smanjuje dvostruko u osoba koje lagano pješače 30-45 min, pet dana tjedno. Bilo bi idealno da svojim zaposlenicima omogućite fizičko kretanje ili ih na potaknete na to. I bez toga, međutim, moguće je potaknuti cirkulaciju. Umjesto da kolegu s kojim trebate razgovarati pozovete telefonom, prošećite se do njega. Idite dužim putem do fotokopirnog aparata i penjite se uz stepenice. Parkirajte automobil dalje od radnog mjesta, a ostatak puta lagano prošećite. Ustanite i hodajte dok razgovarate telefonom, istegnite se dok hodate. Također nosite udobne cipele. Ako vam posao to ne dopušta, onda držite rezervni par tenisica pri ruci koji ćete moći nositi tokom pauze za ručak. Pomaže i ako 3-5 minuta svakodnevno podignete noge uza zid. Ovakvi položaji omogućavaju odmor oteklim i umornim stopalima i potiču cirkulaciju

Srce pati zbog stresa
Već je poznato da su fizička neaktivnost, pušenje i loša prehrana uz genetsku predispoziciju osnovni uzroci nastanka kardiovaskularnih bolesti iako se među uzrocima koji se nalaze na radnome mjestu spominju buka i hladnoća, doticaj s olovom te smjenski rad (no nije potvrđeno). Marija Zavalić napominje da je veća učestalost ovih bolesti i u radnika koji rade destimulirajuće, monotone poslove i u kojih ne postoji mogućnost profesionalnog napredovanja, a treba uzeti u obzir i stres izazvan strahom od gubitka radnog mjesta i poremećenim međuljudskim odnosima kojoj je ta populacija često izložena pa je rizik razvitka kardivaskularnih bolesti u njih čak četverostruk u odnosu na opću populaciju. Među ženama su najmanje ugrožene službenice u vladinim uredima, učiteljice likovnog i glazbenog odgoja, a među zanimanja s visokim rizikom za razvoj tih bolesti su medicinske sestre. Ustanovljeno je da su te bolesti učestalije u osoba koje često preuzimaju dužnosti kojima nisu dorasle pa takve situacije doživljavaju kao stanje stalnog stresa. Prema procjenama švedskih autora, u 16 posto muškaraca i 22 posto žena iz ovih skupina zanimanja pravilnom edukacijom, boljom organizacijom rada i mijenjanjem navika mogli bi se ublažiti simptomi ili spriječio nastanak tih bolesti. U svijetu se za prevenciju hipertenzije i koronarne bolesti održavaju edukacijski tečajevi na kojima se zaposlenike uči prevladavati stres, odvikavanje od pušenja i posebna pozornost pridaje se pravilnoj prehrani. Česte rotacije zaposlenih smanjuju uloga stresa i produžavaju radni vijek.

Nigdje bez umjetnih suza
Problemi s očima pogodit će gotovo polovicu osoba koje dnevno više od četiri sata bulje u ekran. Bulje stoga što se pri gledanju u monitor smanjuje broj treptaja, sluznica se suši i povećana je mogućnost infekcija. Radni uvjeti se poboljšavaju pravilnim postavljanjem ekrana u odnosu na razne izvore svjetlosti (da bi se izbjeglo blještanje). Ekran treba biti odvojen od izvora svjetlosti, danju od prozora, a noću od električne svjetiljke. Važnu ulogu imaju i temperatura i vlažnost radne prostorije. Idealna temperatura je 20-22 stupnja. Temperatura iznad 24 stupnja i vlažnost veća od 70 posto izazvat će probleme s očima, posebno suzenje i pečenje. Potrebno je redovito obavljati kontrolne preglede vida, kao i nositi odgovarajuće naočale. Većini je nepoznato da se mogu izraditi naočale za rad na monitoru (naočale za čitanje na udaljenost od 60 do 70 cm). Važno je i dovoljno korištenje A vitamina iz prehrambenih namirnica. Zanimljivo je da uskoro (u drugoj polovici ove godine) stupa na snagu Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu na računalu koji je utvrdio obveze poslodavca. Po tom Pravilniku poslodavac je dužan svakog sata osigurati odmore od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja. Dužan je osigurati pregled vida prije početka zapošljavanja na radnome mjestu s računalom i najmanje svake dvije godine za radnike koji se koriste korekcijskim pomagalima te na svaki zahtjev radnika.

Ured je poruka radnicima kakva je tvrtka

Unutrašnje uređenje ureda iznimno je važno u izgradnji ugleda kompanija. Unutrašnjim uređenjem komuniciramo vrstu poslovanja kojom se bavimo, vrijednosti kompanije i obilježja njezinih zaposlenika. Tako ćete često u odvjetničkim uredima zateći konzervativno, gotovo staromodno uređenje s masivnim i luksuznim namještajem što klijentima koji traže pravne usluge komunicira stabilnost, tradiciju i stručnost. Za razliku od takvih ureda, marketinške agencije najčešće blješte bojom te nam se sa zidova obraćaju razni plakati kampanja za pojedine brendove, marketinški slogani i kreativna rješenja osmišljena za klijente. Na taj način kompanije koje surađuju s agencijama mogu vrlo brzo steći dojam o tvrtki u koju ulaze. Unutrašnje uređenje ureda također se koristi kao važan alat interne komunikacije. Utjecaj korporativnih obilježja prisutnih u svakodnevnom okružju na poslu pozitivno utječe na moral zaposlenika posebice ako se koristi individualan pristup u elementima brendinga ureda. Uređenje također može uključivati isticanje misije, vizije i vrijednosti na mjestima okupljanja unutar kompanije koje će zaposlenicima svakodnevno komunicirati pozitivne poruke. Velike kompanije često su vrlo fragmentirane među svojim odjelima tako da je konzistentnost u uređenju, odnosno brendingu, ureda nužna kako bi se svi zaposlenici osjećali dijelom većeg tima. Dobar primjer uspješnog internog brendinga je Karlovačka pivovara čiji su hodnici obojeni bojama pojedinih brendova.
(A. Kljajić)

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Brending uređenjem interijera

Brend strategijom dobivamo priču o brendu. Ta priča sadrži brand imidž. Brand imidž zadaje atribute koje projiciramo u interakciji s potrošačima. U svakom kontaktu s brendom potrošač mora osjetiti iste atribute koji su određeni u strategiji brenda. Dosljednost gradi brend. A gdje počinjemo graditi brend? Brend se rađa unutar tvrtke, stoga prvo zaposlenici tvrtke moraju osjetiti brend, prihvatiti ga i poistovjetiti se s njim. Uređenje poslovnog prostora jedan je od važnijih elemenata koji gradi brend u svijesti potrošača. Ako zaposlenici ne razumiju i ne predstavljaju brend onako kako je definiran u brend strategiji, on nikada neće zaživjeti u svijesti potrošača. Radno mjesto mora projicirati asocijacije dobivene iz brend strategije da bi brend zaživio u svijesti zaposlenika. U kombinaciji s filozofijom brenda koja se prvo prezentira zaposlenicima radno mjesto snažno utječe na stvaranje pozitivnog mišljenja o brendu. Ako se napravi kompletni rebrending, nikako ne smijemo zaboraviti na uređenje poslovnih prostorija u kojima se stvara brend. Iz samih asocijacija brenda dobivamo smjernice za boje, bilo da su one prirodne, klasične, žive ili “vrišteće”. Isto tako dobivamo uvid u to kakav je sveopći ambijent u kojem zaposlenici moraju osjetiti i početi živjeti u skladu s brendom. Bez sinergije između uređenja poslovnog prostora gdje se konstantno utječe na svijest zaposlenika i definirane brend strategije, brend neće biti dovoljno snažan. Brend se prvo gradi interno, pa savjetujemo da nakon definirane brend strategije započnemo graditi brend među zaposlenicima i u njihovim poslovnim prostorima.
(A. Bauer Minkara)

8 malih koraka

1. klima-uređaje i radijatore postavite tako da nitko nije na izravnom udaru hladnog, odnosno toplog zraka
2. stolove postavite tako da ostane dovoljno prozora koji se mogu otvoriti da nikom ne puše – u suprotnom vas čeka zagušljivi prostor pogodan za širenje respiratornih bolesti
3. čistite klimatizacijski uređaj, automate za kavu, vodu… slušajte servisere i nemojte štedjeti novac riskirajući pritom zdravlje svojih zaposlenika
4. pobacajte sve suvišno – ne morate za to biti feng shui freak (iako tko voli nek’ izvoli)
5. pobrinite se da vaša čistačica dobije veću plaću – čišćenje ureda danas je vrlo podcijenjeno zanimanje koje se obavlja u skladu s onom starom: “ne možeš me toliko malo platiti koliko malo ja mogu raditi”
7. ako ste je već nabavili, potrudite se da vaši radnici rabe zaštitnu opremu
8. pobrinite se da svi, uključujući i vas, iskoriste cijeli godišnji odmor – već u prvoj godini imat ćete manje dana bolovanja