Studenti Sveučilišta u Ljubljani u suradnji s Pipistrelom iz Ajdovščine, slovenskim proizvođačem ultralakih letjelica, razvili su prvu postaju za punjenje električnih zrakoplova u svijetu. Prema njihovim riječima, postaja ima prije svega pozitivne učinke na okoliš, jer predstavlja važnu prekretnicu u području ekologije zračnog prometa. Proradila je prvi put krajem kolovoza, a sada čeka serijsku proizvodnju, javila je agencija STA.

Cilj projekta, u koji su uključeni studenti Fakulteta strojarstva, Fakulteta računarstva i informatike te Akademije likovnih umjetnosti i dizajna, bila je proizvodnja i postavljanje punionice za električne zrakoplove, jer se pri punjenju električnih zrakoplova u praksi pokazala potrebu za stacionarnim načinom punjenja.

Nemaju punjač baterija

U razvoju stacionarne električne postaje za punjenje zrakoplova studenti su koristili znanja stečena iz predmeta koje studiraju, a dodana vrijednost je, prema Sveučilištu, temeljito proučavanje postojećeg stanja u prvoj fazi razvoja projekta, pri čemu su studenti proučili širok spektar informacija, priopćilo je Sveučilište u Ljubljani. Razvoj i uspostava mreže stacionarnih punionica, prema njihovim tvrdnjama, predstavlja važan korak prema povećanju popularnosti i učestalost zrakoplova na električni pogon, a osobito za povećanje ekološke svijesti pilota i putnika.

Ultralake letjelice na električni pogon zbog najveće dopuštene težine nemaju ugrađen punjač baterije na krovu. Takvi zrakoplovi mogu se napuniti samo specijaliziranim stacionarnim punjačima, koji uključuju sve potrebne električne sklopove za punjenje akumulatora kako bi se osigurala sigurnost korisnika tijekom punjenja. U razvojnom odjelu Pipistrela obavit će se neka poboljšanja na punjaču, nakon čega slijedi ispitivanje na Slovenskom institutu za kvalitetu i mjeriteljstvo i stjecanje CE certifikata. To govori da je riječ o proizvodu koji udovoljava svim zahtjevima Europske unije za sigurnost, zdravlje i zaštitu okoliša. Nakon što dobije certifikat, postrojenje za punjenje električnih zrakoplova krenut će u serijsku proizvodnju, rečeno je s ljubljanskog Sveučilišta.

Pipistrel je razvio široku mrežu suradnje s mladim znanstvenicima i poduzetnicima. Jedna od takvih tvrtki je i Aereform iz Trbovlja, koji je proizveo simulator za osnovnu obuku pilota s VR (virtualna stvarnost) naočalama. Za razliku do klasičnih simulatora koji imaju zaslone ili projekcijska platna, naš se koristi VR naočalama, objašnjava Sašo Knez, jedan od vlasnika Aereforma. “Svatko tko je ikada isprobao VR naočale zna da su toliko uvjerljive da izazivaju vrtoglavicu, a ruke pokušavaju uhvatiti objekte u virtualnoj stvarnosti. To koristi naš simulator, tj. oči vide virtualni svijet, a ruke dodiruju pravu kabinu. Iluzija je tako potpuna”, objašnjava Knez za Finance.

Pilot nosi VR naočale

Njihov simulator se inače ne razlikuje od ostalih simulatora letenja, ali služi osposobljavanju pilota ili drugih članova posade u virtualnom okruženju. Simulatori se obično koriste za obuku za letenje na složenijim i skupljim zrakoplovima (putnički ili vojni), objašnjava sugovornik Financa, dodajući da je Aereformov simulator dizajniran za temeljno obrazovanje, čime se dobivaju osnove pilotiranja. Za simulator, Aereform je ove godine dobio zlatnu nagradu Gospodarske komore Slovenije za inovaciju.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

VR naočale omogućavaju pilotu u simulatoru da postavlja situacije po svom izboru, objašnjava Knez. “Recimo da ima problema sa slijetanjem uz bočni vjetar. U pravom zrakoplovu mora prvo uloviti pravo vrijeme, a zatim upotrijebiti barem pola sata leta za tri minute doleta. U simulatoru možemo letjeti deset letova po tri minute, u tih istih pola sata“, kaže Knez. Još jedna velika prednost je financijska, s takvim obrazovanjem pilota troškovi se smanjuju, a proizvodnja je također jeftinija. “Ne trebamo složene sferne monitore ili projekcijska platna, već samo naočale i fizičko okruženje”, navodi sugovornik Financa.

U redovitoj proizvodnji trenutno imaju simulator za Pipistrel nazvan X-ALPHA. On simulira Pipistrelov zrakoplov s motorom s unutrašnjim izgaranjem i električnim pogonom. Cijena simulatora iznosi 35 tisuća eura. Aereform, koji se seli u akcelerator Katapult, razvojni je partner Pipistrela.

Početak ideje o izgradnji VR simulatora simulatora za učenje letenja seže u 2014. godinu. Trenutno, Aereform ima tri proizvedena simulatora, sve za Pipistrel, a u razvojnoj fazi i druge. Razvoj i proizvodnja prototipa obavljeni su u Aereformu, dok su u mehaničku obradu gotovih dijelova uključeni partneri, među kojima Forstek i Skitti. Prodaja simulatora bit će uglavnom usmjerena prema školama letenja i zastupnicima u inozemstvu. Kako kaže sugovonik Financa, to je zato jer je inozemno tržište temelj za svaka tvrtku koja radi u zrakoplovstvu. pd