Trendu dokapitalizacija banaka napokon se pridružuje i vodeća Zagrebačka banka. Ona će uskoro kapital povećati za čak 3,55 milijardi kuna i time će njezin kapital i rezerve dosegnuti visokih 10,3 milijarde kuna. To je dosad uvjerljivo najveća pojedinačna dokapitalizacija među hrvatskim bankama, a njome će odskora kapital vodeće banke biti praktički upola veći od prve banke do nje, Privredne banke, koja je dokapitalizacijom vrijednom 1,8 milijardi kuna prije dva mjeseca nakratko zasjela na prvo mjesto po kapitalu (sa sedam milijardi kuna).

Cijena dionica
Poput većine dosadašnjih i Zabina će se dokapitalizacija provesti privatnim izdanjem dionica, s tim da će pravo sudjelovanja imati svi postojeći dioničari banke. Točnije, svakih šest redovnih ili povlašenih dionica dat će im pravo na stjecanje jedne nove redovne, odnosno povlaštene dionice. Cijena novih redovnih dionica (njih 478.590) bit će 7400 kuna, a za nove povlaštene dionice (njih 1887) cijena će biti 6000 kuna. Kako kažu u banci, cijena novih dionica utvrđena je kao 90-dnevni prosjek burzovne cijene. U odnosu na knjigovodstvenu vrijednost nove će se dionice platiti 2,5 puta više. Model dokapitalizacije osmišljen je tako da se omogući ranija uplata predviđenog iznosa dokapitalizacije od Bank Austrije kao članice UniCredit grupe (ovog mjeseca na nju se prenosi i postojeći UCI-jev udjel u Zabi), nudeći pritom ostalim dioničarima mogućnost da iskoriste svoje pravo kupnje. S obzirom na korištenje prava malih investitora, proces bi se trebao okončati do sredine svibnja. Najavljujući za 21. ožujka skupštine dioničara na kojima će se potvrditi odluka o dokapitalizaciji (Glavna skupština za imatelje redovnih i Posebna za imatelje povlaštenih dionica), Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, istaknuo je kako se tim korakom osigurava dugoročni rast i razvoj banke te dodatno jača vodeća pozicija u financijskom sektoru. To će joj omogućiti da još snažnije podrži svoje klijente u ostvarivanju njihovih potreba za kreditima, ulaganjima i plaćanjima u Hrvatskoj i u međunarodnom prometu, a tim ulaganjem UniCredit grupa, kaže, samo potvrđuje trajni interes podržavanja gospodarskog rasta Hrvatske i Zagrebačke banke kao svog reprezentanta na hrvatskom tržištu.

Veličina operacije
Inače, Zagrebačka banka dosad se u kapitalnom jačanju uglavnom oslanjala na zadržavanje (znatna dijela) ostvarene dobiti i kapitalne dobiti. Tako je ovo prvo njezino emitiranje novih dionica nakon punih četrnaest godina, a u tom razdoblju kapital je uvećala s 1,3 na 6,7 milijardi kuna. O veličini predstojeće operacije dovoljno govori podatak da se kroz svih desetak lanjskih dokapitalizacija u domaće banke slilo ukupno oko pet milijardi kuna (750 milijuna eura) novog kapitala.

Kreditni limit ‘ne pretjerana restrikcija’

Prava epidemija povećanja kapitala banaka u 2006. uvelike je potaknuta mjerama HNB-a kojima su postroženi kapitalni zahtjevi te poskupjelo inozemno zaduživanje kao izvor financiranja. Regulatorni okvir sigurno je pridonio i Unicreditovoj odluci, no na novinarski upit o tome kako se tolika dokapitalizacija uklapa u HNB-ovo ograničenje rasta kredita (na 12 posto godišnje), Luković je odgovorio kako je to dugoročnije usmjeren korak. HNB-ov limit ocijenio je “ne pretjeranom restrikcijom” jer su približno takav rast plasmana i planirali. Za Zabu više prilagodbi u odnosu na planove zahtijeva dinamika provedbe mjera, kroz mjesečne kontrolne točke (1 posto mjesečno). Uza sve, Luković ističe i kako ne vjeruje da je ta mjera HNB-a dugoročne naravi.