Državni zavod za statistiku korigirao je prve procjene rasta robne razmjene, pa izvoz nije veći za 13,7 nego za 14,2 posto, ali je povećan i rast uvoza s 10,6 na 11,6 posto. Analitičar Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić izdvaja tri sektora koja su doprinijela rastu izvoza – naftna, farmaceutska i brodograđevna industrija, koji su generirali više od polovice porasta izvoza. Skoku izvoza naftnog sektora od gotovo 65 posto je, kaže Savić, pripomoglo povećanje proizvodnje od 20 posto i rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu od 28 posto.

S druge strane, neki od važnih sektora oslabili su u izvoznoj statistici, a najviše proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnje namještaja i prehrambena industrija. Najveći rast izvoza u sedam mjeseci hrvatski gospodarstvenici bilježe ujedno na svojim glavnim tržištima – Italiji (13 posto), Njemačkoj (13,5%), u BiH (18%), Srbiji (27,5%), ali i u SAD-u, gdje je izvoz povećan čak za 49 posto i prešao 2,62 milijarde kuna. Porast se bilježi i na azijskom tržištu, na koje je u prvih sedam mjeseci izvezeno više od 2 milijarde kuna, za 52 posto više nego lani, a izvoz raste na svim glavnim azijskim tržištima, Kini, Japanu i Koreji. U zemlje OPEC-a ove godine izvozi se 40 posto manje nego u lanjskih sedam mjeseci, kada je izvoz premašio 1,4 milijarde kuna.

Savića zabrinjava rast robnog deficita. Ove je godine povećan za 7,7 posto, za 2,6 milijarde kuna, s procjenama nastavka tog negativnog trenda na razini cijele godine.