Ministar financija Zdravko Marić jučer je najavio da će se prijedlog novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave brzo naći na sjednici Vlade, stupit će na snagu 1. siječnja 2018., a cilj je pojednostaviti sustav, učiniti ga pravednijim i osnažiti proračune JLS-a.

Imamo dva zakona koja reguliraju porezne prihode jedinica lokalne i područne samouprave, a uz navedeni zakon u postupku žurnog usvajanja je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o lokalnim porezima. Kako je njegova namjera odgađanje poreza na nekretnine, otvara se pitanje kakav je u tom dijelu utjecaj odgode primjene oporezivanja nekretnina na novi Zakon o financiranju JLPS. Kako se čini, tog utjecaja nema, već je posrijedi viđenje Vlade kako u okviru istoga rasporediti po njihovu mišljenju bolje nego što je bilo.

Možda je to samo viđenje dosadašnjih nedovoljnih podjela i njihovo prilagođavanje stvarnom stanju stvari, komentar je stručnjaka koji je želio ostati anoniman, koji kao problem navodi to se ovim zakonima ne dira postojeća struktura jedinica lokalne samouprave, a to je postojanje malih općina i gradova sa svojim birokracijama koje troše prilično velik novac za financiranje svojih potreba (plaće, materijalna prava i drugo), a ne funkcije gradova i općina.

Glavni problem stoga, slažu se i drugi, nije u rasporedu novca kojeg nema dovoljno, nego financiranje mnoštva malih i velikih birokracija gradova i općina. U rasporedu novca prikupljenog od poreza na dohodak, naime, nema velikih novosti osim nekih preraspodjela unutar JLPS-a: glavna promjena je da se 1,5% iz pozicije pomoći za sufinanciranje EU projekata preraspodjeljuje na županije (0,5%, tj. sa 16,5% na 17% ) i 1% na udio za fiskalno izravnanje.

Dodatna promjena je raspodjela poreza na dohodak na kamate na štednju koje su išle u centralni državni proračun, navodi direktor u Mazars Croatia Pere Mioč. Kako kaže, trenutni Zakon je predviđao iznimku da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju prihod državnog proračuna, a javno dostupni prijedlog Zakona nema taj izuzetak. No, kako nema detaljnijih javno dostupnih informacija zaključuje kako je još teško reći što se mijenja u ovom dijelu. Sredstava za fiskalno izravnanje po novome se koriste i za smanjivanje razlike između fiskalnih kapaciteta JLS-a, kaže bivša ministrica Dubravka Jurlina Alibegović, pa će one općine koje ostvaruju manje poreznih prihoda u odnosu na referentnu vrijednost dobiti sredstva pomoći iz udjela za fiskalno izravnanje koji je do sada iznosio 16%, a prijedlog je da bude 17%.

Međutim, problem je po njoj što će i ubuduće ta sredstva ostati na centralnom proračunu, tako da se ništa ne mijenja. "Za smanjenje nejednakosti fiskalnog kapitacija JLS-a uzimaju se u obzir porezni prihodi, no govori se samo o porezu na dohodak, a trebalo bi uzeti u obzir i lokalne poreze, kao i ukupan kapacitet koji čine i neporezni prihodi poput različnih naknada. Problematika financiranja JLS-a nije transparentno obuhvaćena na jednom mjestu, već je podijeljena na različite zakonske materije, iako bi ovaj morao biti cjeloviti zakon koji u sebi zadržava i Zakon o lokalnim porezima", kaže ona.