Poslodavci i strukovne udruge u turizmu pozdravljaju donošenje novog zakona o državnoj imovini ako to znači uvođenje reda i olakšavanje korištenja državne imovine, uključujući i turističko zemljište, ističu u odgovoru na upit Hine iz najvažnijih turističkih udruga.

Ministar državne imovine Goran Marić predstavio je protekloga tjedna prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je prošao javnu raspravu i koji bi u idućih mjesec dana mogao biti upućen u raspravu u Hrvatski sabor.

Ministar Marić tom je prilikom ocijenio da će novi zakon o upravljanju državnom imovinom povećati učinkovitost upravljanja tom imovinom, onemogućiti njeno bespravno korištenje i povećati prihode za državni proračun.

Poručio je i da će Ministarstvo državne imovine postati nadležno za turističke kampove, neovisno nalazili se u građevinskoj zoni ili na poljoprivrednom zemljištu, pri čemu je, uz ostalo, istaknuo i da kampovi prednjače u neuređenom statusu, te da su osim države, štetu zbog toga pretrpjela i hotelska poduzeća jer nisu mogla ulagati.

Na upit Hine o prijedlogu novog zakona, u zajedničkom odgovoru poslodavci i strukovne udruge u turizmu – HUP Udruga ugostiteljstva i turizma, Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Udruženje hotelijera pri HGK i Kamping udruženje Hrvatske (KUH), pozdravili su donošenje novog zakona ako će uvesti reda i olakšati korištenje državne imovine, uključujući i turističko zemljište.

To je problematika koja hotelijere, vlasnike kampove i druge investitore muči već godinama, pa očekuju da se što prije riješi.

"Pod uvođenjem reda i olakšavanje korištenja državne imovine, uključujući turističko zemljište, podrazumijevamo ne samo plaćanje određenog vida naknade, nego i nedvosmisleno utvrđivanje titulara vlasništva i otvaranje mogućnosti za korištenje imovine u najširem smislu, pa i mogućnosti građenja sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji", navode iz udruga.

Napominju i da su na nedavno održanom sastanku zaključili da u Vladi postoji razumijevanje ključnih problema i smjera njihovog rješavanja, pa stoga vjeruju da će i konačni tekst zakona o upravljanju državnom imovinom voditi računa o turizmu kao grani koja pokreće hrvatsko gospodarstvo.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Podsjećaju da je turističko zemljište nastalo u procesu pretvorbe i privatizacije na način da dio zemljišta koji su turistička poduzeća koristila za redovno poslovanje u kampovima, hotelima i turističkim naseljima nije ušao u temeljni kapital.

Kako bi se legalizirao status tog zemljišta i omogućilo normalno poslovanje, 2011. je na snagu stupio zakon koji to regulira, a prema kojem su trgovačka društva iz sektora turizma podnijela zahtjeve za dobivanje koncesija na turističko zemljište.

"No, do današnjeg dana nije potpisan niti jedan ugovor o koncesiji", iznose iz udruga.

Temeljem tog Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, za sve prijavljene površine trgovačka društva ili vlasnici dužni su plaćati 50 posto koncesijske naknade do potpisivanja ugovora, a preostalih 50 posto obračunat će se za razdoblje nakon finalizacije ugovora.

Prema analizi udruge hotelijera, turistička poduzeća redovno od tada plaćaju polovicu naknade za koncesije, a ostatak rezerviraju u svojim knjigama kako bi izvršila isplatu u trenutku kada se zakon provede i potpišu ugovori.

"Izvjesno je da je po pitanju turističkog zemljišta pretrpljena šteta i za državu i za turistički sektor uslijed neadekvatnog i neprimjenjivog postojećeg zakona, jer do danas nisu sklopljeni ugovori o koncesiji, mada su društva plaćala i dalje plaćaju dio naknade. Unatoč tome, pravno-imovinski odnosi na turističkom zemljištu i dalje su nejasni, što koči i mogućnost punog korištenja tog zemljišta, pa stoga nije bilo ni određenih investicija poželjnih za konkurentnost hrvatskog turizma, dok su za državu izostali i svi oni posljedični prihodi koji se generiraju iz ulaganja poput PDV-a, poreza i doprinosa na plaće radnika u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, poreza na dobit i drugi", poručuju iz udruga.

Zbog svega toga, iz svih udruga očekuju da se ta problematika što prije i konačno adekvatno zakonski uredi, kako bi tvrtke mogle sklopiti ugovore i dodatno investirati.

Cappelli: Ministarstvo turizma sudjeluje u izradi novog zakona

Poručujući kako Ministarstvo turizma aktivno sudjeluje u izradi novog zakona kroz radne skupine, ministar turizma Gari Cappelli na upit Hine ističe da Ministarstvo turizma temeljem zahtjeva trgovačkih društava za koncesiju na turističkom zemljištu u suvlasništvu RH i temeljem postojećeg Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, ispostavlja račune za koncesijske naknade za zemljište na kojima su kampovi.

"Ministarstvo turizma ispostavlja račune za 77 kampova, odnosno trenutno se vrši naplata koncesijske naknade za 73 kampa u kojima trgovačka društva koriste zemljište u suvlasništvu RH, dok se za četiri kampa analizira daljnja naplata, s obzirom na novoutvrđene okolnosti", iznosi Cappelli.

Navodi da je prošle godine u tom smislu ispostavljeno računa u vrijednosti od oko 31 milijun kuna, što je do sada i gotovo u potpunosti plaćeno, kao i da se sukladno tom zakonu i podzakonskim aktima naplaćeni iznos dijeli na tri dijela – 60 posto ide u Fond za razvoj turizma, kojim 'upravlja' Ministarstvo turizma i od čega financira Program razvoja javne turističke infrastrukture, dok 20 posto ide jedinicama lokalne samouprave, a 20 posto jedinicama područne i regionalne samouprave.