Na autocestama u Srbiji od ponedjeljka je počelo mjerenje prosječne brzine između naplatnih postaja, a vozačima iz inozemstva prometna policija naplatit će kazne na licu mjesta, dok će domaćim vozačima prekršajne prijave stizati na kućnu adresu.

Vozači će odmah po plaćanju cestarine na računu moći vidjeti svoju prosječnu brzinu između ulazne i izlazne postaje, a krajnji cilj mjerenja prosječne brzine je smanjenje broja stradalih na autocestama, objasnili su stručnjaci za Radio-televiziju Srbije.

Ograničenje na autocestama u Srbiji je 120 kilometara na sat, a dosadašnji obrađeni rezultati probnog mjerenja pokazali su da vozači iz Srbije manje krše brzinu nego stranci i tranzitni turisti.

Za prosječnu brzinu između 121 i 140 kilometara na sat, kazna je 3000 dinara ili nešto više od 25 eura, za brzinu od 141 do 160 kilometara na sat kazna je oko 42 eura, između 161 i 180 kilometara na sat od 50 do 170 eura, s tim što će domaći vozači dobiti tri kaznena poena, uz oduzimanje vozačke dozvole najmanje od 30 dana.

Za prosječnu brzinu između 181 i 200 kilometara na sat novčana kazna je od oko 125 do 250 eura, dok će domaći vozači dobiti šest kaznenih poena i ostati bez vozačke dozvole na najmanje trri mjeseca.

Esktremna vožnja više od 201 kilometar na sat vozača će koštati od 850 do 1680 eura, te 15 dana zatvora, 14 kaznenih poena i oduzimanje vozačke dozvole od najmanje osam mjeseci.

Damir Okanović iz Povjerenstva za prometnu sigurnost kaže za RTS kako se vijest o kontroli brzine na autocestama "polako širi i među strancima pošto je primjetno da su počeli smanjivati brzinu".

Trenutačno se razmatra inicijativa srbijanskog Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture da se maksimalna brzina podigne sa 120 na 130 kilometara na sat, čime bi putnici u tranzitu prosječno uštedjeli dvadesetak minuta na prolasku kroz Srbiju, navodi RTS.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’