Dok svjetska tržišta naveliko špekuliraju hoće li Europska središnja banka usporiti s pumpanjem eura i kada bi se takav preokret mogao dogoditi, do većih iznenađenja monetarne politike u Hrvatskoj ne bi trebalo doći. Hrvatska narodna banka nastavit će s ekspanzivnom monetarnom politikom do kraja ove i početkom 2018. godine, predviđaju analitičari Raiffeisen banke.

Rekordni viškovi
"U uvjetima umjerenih stopa inflacije i stabilnosti tečaja HNB ne bi trebao mijenjati smjer svoje politike. Štoviše, izgledan je nastavak ekspanzivne politike i s prvim mjesecima 2018., čemu svakako pridonosi stabilnost kune u odnosu na euro koja je nominalno sidro monetarne politike u ostvarivanju temeljnog cilja, stabilnosti cijena. Posljedično tržišne kamatne stope ostat će na trenutačnim vrlo niskim razinama s tek minimalnim potencijalnom laganog pada, ali i bez izgleda za rast do kraja godine", kažu u RBA. Unatoč uobičajenom padu kunske likvidnosti tijekom ljeta, ona ostaje iznad 13,5 milijardi kuna. Prosječni dnevni višak ove godine premašivao je 15 milijardi kuna (gotovo 5 posto godišnjeg BDP-a) i dvostruko je veći nego lani, no uz stabilni tečaj unatoč sezonskom priljevu deviza, za očekivati je nastavak dosadašnje monetarne politike. 

Izdanje obveznica
Središnja banka prošli tjedan je upumpala 933 milijuna kuna u banke da stabilizira tečaj nakon što je kuna ojačala na 7,39. S krajem dobre sezone, kuna bi trebala lagano oslabjeti s razina oko 7,4 kune na kojima se trguje čitavo ljeto, a krajem godine bi trebala biti na blago nižim razinama nego 2016. Ipak, tečajna kretanja odredit će i država eventualnim izlaskom na tržište uoči dospijeća kunske obveznice u studenom. Bude li indeksirano uz euro, deprecijacijski pritisak mogao bi biti ublažen.