Krediti banaka u Hrvatskoj u 2006. nastavili su ubrzano rasti te su na kraju prošle godine iznosili 190,1 milijardu kuna, od čega se nešto više od polovice odnosi na kredite stanovništvu koje se lani zadužilo za novih 17 milijardi kuna. No za razliku od prije, lani je zabilježen brži rast kredita trgovačkim društvima pa je godišnja stopa rasta kredita poduzećima premašila onu građanima.

Veća potrošnja
Analitičar banke RBA Zdeslav Šantić tvrdi da je porast bankovnog kreditiranja bio očekivan pogotovo pri kraju prošle godine, što zbog uobičajene povećane potrošnje građana, a što zbog prilagodbe banaka novim mjerama HNB-a. “Već od početka 2006. godine zabilježen je nastavak rasta kreditiranja poduzeća. Rast kreditiranja stanovništva je prošle godine iznosio 17,1 milijardu kuna a rast kreditiranja poduzeća 16,2 milijarde što je nastavilo svoju uzlaznu putanju”, objasnio je Šantić. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o distribuciji kredita banaka po institucionalnim sektorima pokazuju da su ukupni krediti na kraju 2006. bili veći za 35,2 milijarde kuna nego prije godinu dana. Proizlazi da je zabilježena godišnja stopa rasta kredita od 22,7 posto. Pritom su krediti poduzećima imali godišnju stopu od 26 posto, a građanima 21,8 posto. Restriktivne mjere HNB-a međutim, smatra Šantić, ne bi se trebale odraziti izravno na velika poduzeća i stanovništvo, već su najrizičniji segmenti upravo srednja i mala poduzeća, odnosno riskantni plasmani kredita. Šantić za 2007. predviđa usporavanje samog rasta kreditiranja kao i to da neće biti znatnijeg povećanja kamatnih stopa. Hrvoje Stojić iz Hypo-Alpe-Adria banke slaže se kako će kreditiranje biti svedeno na mnogo niže razine te će sam prirast biti manji. Međutim, naglašava Stojić, takva se situacija ne bi smjela gledati jednodimenzionalno jer postoje i drugi načini zaduživanja. “Svjedoci smo kako velike tvrtke, primjerice Agrokor ili Ina, bez problema pronalaze nove načine zaduživanja. Prije svega misli se na zaduživanje u inozemstvu čime se mjere HNB-a ne krše, već je sve u skladu s deviznim zakonom o bankama”, izjavio je Stojić. Nadodao je kako u 2007. predviđa rast korporativnih izdanja obveznica na tržištu što će nadomjestiti na neki način nepovoljne aspekte mjera HNB-a. Obveznicama bi se, kaže, trebalo prikupiti oko 3-3,5 milijardi kuna. Ukupni krediti stanovništvu na kraju prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna. Pojednostavljeno gledajući, na svakog bi zaposlenog Hrvata u prosjeku “otpalo” 67.000 kuna kredita, a primjerice krajem 2005. to je iznosilo oko 56.000 kuna. U odnosu na prosinac godine prije građani su se zadužili za novih 17,1 milijardu kuna. Više od polovice toga povećanja odnosi se na stambene kredite koji bilježe visoku godišnju stopu rasta od 33,9 posto. Stambeni krediti građanima na kraju prosinca lani iznosili su 36,9 milijardi kuna što je 9,3 milijarde kuna više nego prije godinu dana.

Stambeni krediti
Udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu povećan je s 35,1 posto u prosincu 2005. na 38,6 posto na kraju prošle godine. Šantić smatra da je to logična posljedica rasta cijena nekretnina. Najvišu pak godišnju stopu rasta, od 26 posto, bilježe krediti poduzećima koji su na kraju prosinca iznosili 78,2 milijarde kuna što je za 16,2 milijarde kuna više nego krajem 2005. Udio kredita stanovništvu u ukupnim kreditima krajem prošle godine iznosio je 50,3 posto, a kredita poduzećima 41,1 posto.

Kreditni registar kao jamstvo dobiti

Analitičari također očekuju da će HNB nastaviti čvrsto držati nisku stopu inflacije i stabilni devizni tečaj. Zbog povećanja cijena energije mogao bi se povećati i rizik inflacije, a strane investicije mogle bi dovesti do povećanja stope neto izvoza. Neto prihodi od kamata također su usporili svoj rast te će se 2007. godine morati raditi na izjednačavanju kamatnih spreadova i povećanju bankovne cijene kreditiranja. Na taj su način mjere HNB-a usmjerene na destimuliranje stranog zaduživanja. Beskamatni prihodi pokazuju također minorni rast, a stručnjaci preporučuju uvođenje risk menadžmenta koji uključuje i kreditnu kontrolu. Nešto slično pokušava se uvesti oformljavanjem kreditnog registra koji će bankama dati jasan pregled svih dužnika. Takav način poslovanja trebao bi osigurati rast ukupne dobiti iznad 10 posto u sljedeće dvije godine.