Ako se ‘pita’ statistiku, i najnoviji podaci sugeriraju da financijsko bogatstvo hrvatskih građana, ukupno gledano, raste. Stanje financijske imovine i obveza kućanstava u proteklih je godina dana ojačalo za više od 16 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju ovogodišnjeg ožujka u raznim klasama financijske imovine – od bankovne i mirovinske štednje do vlasničkog kapitala (dionica, udjela) i osiguranja – sektor kućanstava imao je više od 415 milijardi kuna ili gotovo 16 mlrd. više nego godinu dana ranije. Istodobno su im financijske obveze (uglavnom po kreditima) smanjene za milijardu kuna, na 126,5 milijardi. U tih je godinu dana, dakle, pozitivan skor sektora stanovništva povećan sa 272 na 288 milijardi.

Najvećim dijelom tom je porastu pridonijelo daljnje akumuliranje imovine u mirovinskim fondovima. Uz to, poraslo je i stanje tzv. valute i depozita, i to za četiri milijarde kuna, kao i vrijednost imovine u dionicama odnosno vlasničkom kapitalu koja je potkraj ožujka dosegnula 72,8 milijardi ili dvije milijarde više nego u isto vrijeme lani.

Naravno, osim što hrvatski građani više imovine imaju u nekretninama, statistika financijskih računa ne daje odgovore na pitanja distribucije financijskog bogatstva kućanstava niti o (ne)raspoloživosti pojedinih vrsta financijske imovine. Tako je razumljivo i da prevladavajuća percepcija odudara od slike koju nude agregirane brojke.

One, pak, pokazuju da je u proteklih godinu dana omjer financijske imovine i financijskih obveza malo poboljšan i u sektoru države, s tim da u njezinu slučaju to znači smanjenje negativnog skora financijske imovine i obveza za oko 5 mlrd. kuna, na 263 milijarde.

Istodobno, negativna razlika financijske imovine i obveza u sektoru (nefinancijskih) poduzeća u tom je razdoblju povećana za 11 milijardi. Ukupna vrijednost raznih klasa financijske imovine nije se bitnije promijenila, ali su obveze poduzeća ukupno povećane. No, pritom nije nevažno ni to da su po osnovi kredita obveze smanjene za oko 7 mlrd., a po vlasničkom kapitalu povećane za 15-ak milijardi kuna.