Kad bi se Hrvatska požurila s reformama i pridržavala svih rokova, početi plaćati u eurima mogli bismo već 2022.godine, piše Večernji list.

Naime, stabilizacijom javnih financija u posljednjoj godini, a i uz pomoć niskih referentnih kamata koje su omogućile jeftin novac Hrvatska je već ispunila svih pet uvjeta za uvođenje eura pa može konkurirati za ulazak u elitnu skupinu zemalja Europske unije čija gospodarstva posluju pod zaštitom eurokišobrana. Ipak, osim formalnih uvjeta postoje i oni neslužbeni koji se uglavnom odnose na provođenje strukturnih reformi za koje je potrebna i politička hrabrost.

U Vladi spremni za reforme

Naime, Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog deficita nakon što ga je ministar financija srezao na povijesno niskih 0,8 posto BDP-a, ali je i dalje u europskom postupku makroekonomskih neravnoteža, što je uteg na putu do eura. Zato dobro informirani izvori tvrde da će Europska komisija ‘stisnuti’ Vladu i tražiti pokretanje nekoliko strukturnih reformi poput onih zdravstvenog i mirovinskog sustava, ali i tržišta rada. Dovoljno je pokazati volju da će se krenuti u promjene, objašnjava se neslužbeno, odnosno krenuti u smjeru koji garantira stabilnije gospodarstvo i dugoročni rast. U Vladi su spremni na reforme i tvrde da Komisija neće imati zahtjeve koje Nacionalni program reformi već nije predvidio.

– Izlazak iz procedure prekomjernog deficita nulti je korak na putu prema uvođenju eura. I reforme i smanjenje deficita i javnog duga ciljevi su koje ispunjavamo kako bi imali kvalitetnije gospodarstvo i viši standard, a ne isključivo zbog uvođenja eura. Da je tome tako, dokazuje i činjenica da su naši ciljevi dvostruko viši od onih koje postavlja Europska Komisija – objasnio nam je ministar financija Zdravko Marić.

Cijeli članak pročitajte ovdje.