Niske kamatne stope na oročenu štednju te oporezivanje prihoda od kamata i dalje rezultiraju topljenjem oročene štednje građana u domaćim bankama.

Ukupni su depoziti, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem ožujka iznosili 258,3 milijardi kuna, što je jedan posto niže nego u veljači ali i 3,2 posto više nego u ožujku lani. Mjesečnom padu ukupnih depozita, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), u najvećoj mjeri pridonio je pad valutnih štednih i oročenih depozita. Oni su se krajem ožujka spustili do razine od 163,5 milijardi kuna, što je za 1,3 milijarde kuna ili 0,8 posto manje u odnosu na veljaču.

Na godišnjoj razini zabilježili su pak pad od 3,6 milijardi kuna ili 2,1 posto. U padu, iako slabijem, je i kunska štednja. Ta je vrsta štednih i oročenih depozita krajem ožujka iznosila 35,2 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni i godišnji pad za 0,7 odnosno 0,5 posto. Promatrano prema sektorima, štedni i oročeni depoziti stanovništva, koji čine preko 80 posto ukupnih depozita, zabilježili su pad na mjesečnoj, ali i godišnjoj razini. Tako su u odnosu na veljaču niži za milijardu kuna, odnosno 0,6 posto te su i 14. mjesec zaredom zabilježili pad na godišnjoj razini – za četiri milijarde kuna ili 2,5 posto, navode iz RBA.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe kako je oporezivanje prihoda od kamata dovelo do odljeva oročenih i štednih depozita u depozite po viđenju. "Tomu je svoj obol dao i trend pada kamatnih stopa na štednju. Ne treba zanemariti činjenicu i da je kuna prema euru na godišnjoj razini ojačala gotovo dva posto što je imalo utjecaja na kunski iznos deviznih depozita. No, depozitna baza danas je mnogo snažnija što bankama osigurava stabilne izvore financiranja", zaključuje Šantić.