Nakon što je fokus na krizu Agrokora nakratko bio skrenut na njezin politički aspekt, ponovno imamo naplavinu vijesti i događaja neposredno iz ili o koncernu.

O glavnim dosadašnjim aktivnostima i koracima koji slijede u idućih mjesec dana izvanredni povjerenik Ante Ramljak jučer je izvijestio i premijera Andreja Plenkovića, a njegova je Vlada potom na sjednici donijela odluku da se Državnom odvjetništvu iz proračunske pričuve odobri pet milijuna kuna za troškove vezane uz utvrđivanje činjeničnog stanja i moguće nezakonitosti u Agrokoru. Ramljak je potvrdio kako su isplate plaća za ovaj mjesec osigurane. Slijedi i njegovo prvo mjesečno izvješće Trgovačkom sudu i nadležnom Ministarstvu gospodarstva. A objavom očitovanja od stanju financijskog duga Grupe koje su iz Agrokora u četvrtak poslali Irskoj burzi iz koncerna su napokon puštene i prve ažurirane, premda preliminarne, nerevidirane i nepotpune brojke o stanju dugova.

Prema tom "papiru", ukupne obveze Grupe Agrokor, ali isključujući obveze PS Mercatoru, iznose 40,4 milijarde kuna.  U tome se na dug financijskim vjerovnicima odnosi 24,5 mlrd. kuna, pri čemu se glavnina  odnosi na neosigurane vjerovnike. U pratećim napomenama stoji, među ostalim, da je pojedinačno najveći ne-bankovni  kreditor bila Adris Grupa sa 967 milijuna kuna. Dug po mjenicama, pak, iznosi 7,36 milijardi, od čega je veći dio također neosiguran.

Tek što se Savjet HNB-a očitovao o utjecaju Agrokora ističući da materijalizacija dijela s njim povezanih rizika povećava strukturne ranjivosti gospodarstva, ali i da bi uspješno restrukturiranje smanjilo teret kamata za hrvatska poduzeća, a neka i potaknulo na otvaranje prema vanjskim tržištima, jučer se na Agrokor referirala i EK. Ona je zbog koncerna korigirala prognozu rasta hrvatskog BDP-a sa 3,1 na 2,9 posto. Ramljak je, pak, potvrdio da se intenzivno radi na dogovorima o novom kreditu za likvidnost. Oni uključuju i ponovne razgovore s ruskim Sberbankom koji je od prošlomjesečne tranše odustao. O raspoloženju ruske banke njezin je prvi čovjek Herman Gref s godišnje konferencije EBRD-a na Cipru poručio kako je o Agrokoru mnogo važnije postavljati pitanja hrvatskoj Vladi nego njemu.

"Mi vrlo usko surađujemo s njom i pokušavamo naći kompromis između kreditora i dobavljača. Svi želimo isto: poduprijeti kompaniju i dobiti svoj novac natrag", izjavio je za Večernji list. Mogućnost odobravanja novog kredita, kao i glasine o prodaji duga trećoj strani odbio je komentirati.  Istodobno, u Agrokorovu "tornju" se češljaju poslovne knjige, a dio stručnog tima zaokupljen je problemom mjenica koji opterećuje odnose Agrokorovih kompanija s dobavljačima. Iako zbog skorog isteka 'timeouta' koji su prihvatili potpisnici Promemorije o mjenicama, ali i roka za prijave tražbina mnogi zagovaraju da se što prije u vezi s tim iznađe sistemsko rješenje, zasad nema naznaka približavanja stajališta regresnih dužnika i banaka odnosno faktoring kuća.