I dok se smjenjuje treća vlast u godinu i pol, hrvatski su seljaci na koljenima. Povrćari rade ispod ruba isplativosti. Trgovački lanci uvoze skuplje povrće, a ono domaće koje povrćarima plaćaju ispod proizvođačke cijene, odmah stavljaju na sniženja. Zbog ucjena i nelogičnih zahtjeva lanaca  na godinu se baci 20 posto hrvatskih potreba za krumpirom, piše RTL.

U međimurskom mjestu Belica proizvodi se 80 posto hrvatskih potreba za krumpirom. Ali – prvoklasan krumpir proklijao je i sada je za otpad.

Kad trgovački lanci od Međimuraca i kupe krumpir, plate ga 50 lipa, ali zato onaj uvozni iz Nizozemske i Egipta nije im problem platiti ni četiri puta više!

"Ugovorene su neke količine po dvije kune. Tamo se mogu platiti. Dakle, Hrvati jedu uvozni krumpir čija je cijena dvije kune, naša početna je pola kune i ne možemo ga prodati", kazao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira.

Ovdje se nalazi 20 tona krumpira i sve će se to baciti jer ne zadovoljava standarde trgovačkih lanaca. Dovoljno je da ga pogledate i zaključite da njemu ništa ne nedostaje. 

Tako se godišnje baci 20 posto hrvatskih potreba za krumpirom.

Slično je i s ostalima. Salata je spremna za berbu. Hrvoje će je prodati sljedeći tjedan trgovačkim lancima koji će ju odmah staviti na sniženja.

"Cijena salate po kojoj ćemo mi davati za tu akciju je ispod proizvođačke cijene. Međutim, mi nemamo puno izbora. Mi tu salatu možemo prodati i maksimalno izvući iz nje ili ju zaorat", priča Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prodaju ju po cijeni od 1,40 kn za komad, dok su se lani cijene kretale oko 2,10 kn. Uvozno povrće ruši im cijenu.

"Uvozi se salata iz Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine po cijeni od 70 lipa. Ono što bi potrošači trebali znati je da na tim deklaracijama piše da je roba iz otkupa ne navodi se ni zemlja porijekla. Salata koja dolazi iz zemalja koje sam nabrojao je vrlo vjerojatno tretirama pesticidima koji u Hrvatskoj nisu dozvoljeni", kazao je Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.