Na sudovima protiv slovenske NLB grupe vode se sporovi ‘teški’ gotovo 650 milijuna eura, a parničenja prema samoj banci dosežu 420 milijuna eura u 19 sporova, u oba slučaja samo glavnice bez kamata.

Najveći dio odnosi se na potraživanja dviju hrvatskih banaka Zagrebačke i PBZ-a zbog stare devizne štednje od 172 milijuna eura, prenosi slovensko Delo iz godišnjeg izvješća banke za prošlu godinu. Tamo se otkriva da su radi dugotrajnosti spora kamate već premašile glavnicu, a Delo prenosi neslužbene procjene da su one premašile čak 180 milijuna eura. Koliki je ukupan iznos, u godišnjem izvješću – ne stoji.

Banka u stopostotnom vlasništvu Republike Slovenije, koju je država spašavala milijunskim injekcijama zbog lošeg upravljanja i pronevjera novca politički podobnim klijentima, za te sporove nije osigurala rezervacije budući da prema mišljenju banke nemaju pravnu osnovu. Zaba i PBZ tužile su Novu Ljubljansku banku kao pravnu nasljedicu Ljubljanske banke Glavne Filijale Zagreb zbog devizne štednje. Slovenija, podsjetimo, smatra da je povrat tog novca pitanje sukcesije nasljednica bivše Jugoslavije .

Prijetnja s hrvatskih sudova je gotovo jednaka polovini vrijednosti 75-postotnog udjela države koliko Slovenija namjera prepustiti privatnom kapitalu. Tamošnja vlada planira prodati dvije trećine državnog paketa u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) kasnije ove godine i zadržati pritom 25 posto. U ožujku je banka objavila da joj je neto dobit skočila 20 posto u odnosu na 2015. na 110 milijuna eura, ponajviše zahvaljujući padu loših kredita koji su i dalje na visokih 13,8 posto. Početkom ovog mjeseca NLB je objavila da će povećati isplatu dividende za 45 posto ove godine, na 3,2 eura za dionicu za što će izdvojiti 63,8 milijuna eura, dvadesetak milijuna više nego lani.