U saborskoj raspravi o lex Agrokoru, pod paljbom žestokih kritika našla su se rješenja koja po mišljenju oporbe Vlada kroji za Ivicu Todorića, a čule su se i optužbe za model tajkunske privatizacije, zaštitu "velikog gazde", odgovornost ministra financija Zdravka Marića i poslovanje s mjenicama.

Ni 'srce' Vladinog prijedloga zakona o sistemskim tvrtkama nije približilo poziciju i opoziciju: otkrila ga je, naime, potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazavši da je "posrijedi mogućnost da izvanredni povjerenik u ime kompanije nad kojom je otvoren proces, uzme kredit i isplati tražbine za robe i usluge nastale do dana otvaranja postupka, odnosno isplati dobavljače". No, s rješenja koje moguće staje na kraj mukama i Agrokorovih dobavljača, rasprava je skrenula na pitanja o tome koja Vlada i politička opcija snosi teret političke odgovornosti za krizu Agrokora.

Za oporbu, jasno, to je HDZ, čime je propao poziv premijera Andreja Plenkovića na jedinstvo i konsenzus.  Najglasniji kritičar SDP-ov Gordan Maras optužio je HDZ i za 'pupčanu' povezanost s Agrokorom. Ivan Vrdoljak iz HNS-a problematizirao je "vjerodostojnu neodlučnost premijera". Za Živi zid, kako kažu, slijedi rasulo jer "dok je Todorić u Agrokoru nikakvo rješenje neće biti moguće".

Obračun s prošlošću tako se svom snagom preselio s terena čiste politike na ekonomiju, što je razvodnilo i objašnjenje Plenkovića da Vlada želi zaštititi porezne obveznike jer se zakon odnosi na društva od sistemskog značaja koja zapošljavaju 11,5% zaposlenih i čine 34,6% BDP-a. "Agrokor ima 60.000 zaposlenih, 5000 dobavljača i 70 društava, privatna je kompanija, a Ustav i propisi štite privatno vlasništvo i slobodu poduzetništva. Zakon je napisan u skladu s Ustavom", ustvrdio je premijer.