Godina 2016. za tržište nekretnina bila je iznad očekivanja, i po ocjeni direktora agencije Opereta Nekretnine Bore Vujovića sve se poklopilo: kupci su otpustili kočnice i prodavatelji cijene spustili u zonu realnosti, investitori ponovo krenuli u gradnju a banke odreagirale spuštanjem kamata. Očekuje jednako zanimljivu i pozitivnu godinu, ali navodi da je počela u znaku zastoja, što je trenutno kamen spoticanja.

Uslijedila je, naime, reakcija tržišta na Vladinu najavu da će država subvencionirati pola rate kredita za kupce prve nekretnine, pri čemu je ključan manjak definiranih zakonskih uvjeta pod kojima će se novi krediti moći realizirati. Stoga Vujović navodi da kupci na tržištu čekaju da vide što će vlada ponuditi, a po njemu je loše što će se poticaji dogoditi tek u srpnju, ali se ne zna pod kojim uvjetima, što je "najgora stvar koja se na tržištu može dogoditi". 

Tržišna reakcija
"Posljedica toga je zastoj tržišta u siječnju: od prodanih nekretnina samo ih je 10% kupljeno kreditom, sve ostalo gotovinom", kaže Vujović.  No, u povećanju broja gotovinskih transakcija ne vide ništa loše u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Ukoliko je razlog smanjenja transakcija financiranih kreditom čekanje novog zakona, po njima to znači da će se stupanjem na snagu zakona višestruko povećati te transakcije, što će u konačnici ne samo nivelirati tržište, već i "dovesti do značajnog porasta u tržištu nekretnina". Kako doznajemo iz resora ministra Lovre Kuščevića, u javnoj raspravi zaprimili su 100-tinjak komentara te odgovorili zašto se pojedine komentare prihvaća, odnosno ne prihvaća, a vjeruju kako će zakonska procedura biti gotova u prvoj polovici godine, te da će Zakon o subvencioniranju stambenih kredita stupiti na snagu i početi se primjenjivati u drugoj polovici 2017.

Kako navode, ovisno o cijenama željenih nekretnina procjenjuje se kako će sufinancirati kupnja između 1500 do 2000 nekretnina.  Tko će dobiti subvencije znat će se tek kad Zakon stupi na snagu te krene predaja (obrada) zahtjeva. Naime, predloženim Zakonom želi se, prije svega, omogućiti građanima RH da po povoljnijim uvjetima riješe svoje stambeno pitanje kupnjom prvog stana ili kuće, odnosno kupnjom većeg stana ili kuće, i što je novost – i gradnjom kuće. Također doznajemo i da kupac koji podiže stambeni kredit prema predloženom zakonu ima povoljnost da mu se za najmanje 1,2% smanji bankovna efektivna kamatna stopa u prve četiri godine otplate kredita, tj. da ista iznosi do najviše 3,75% na godišnjoj razini, što je sljedeća novost jer se dosad govorilo o 3,95%.

I gradnja kuće
U odnosu na nacrt novo je i da će se subvencioniranje kredita odobravati za kupnju stana ili kuće čija prodajna cijena nije viša od 1500 eura po m2 (prodajna cijena može biti veća, ali se u tom slučaju njegova razlika ne subvencionira) te će se uvesti i mogućnost subvencioniranja izgradnje obiteljskih kuća. Iznos mjesečnih obroka koje kupac plaća banci u prve 4 godine iznosi polovinu ukupnog iznosa jer pola obroka država plaća banci putem APN-a i to godinu dana unaprijed.

Tako se kupcu olakšava otplaćivanje stambenog kredita prve 4 godine. U slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegove obitelji osoba s invaliditetom većim od 50% dodatno se produžuje rok subvencioniranja za godinu dana.  U cilju poticanja demografske obnove produžuje se i rok subvencioniranja kredita za 2 godine za svako novorođeno dijete u razdoblju subvencioniranja. Procjena je da se ovako postavljenim modelom korisniku kredita omogućuje pomoć u otplati stambenog kredita za najmanje 6,66% iznosa kroz četiri godine.