Sve veći interes stranih investitora za Srbiju dao je pozitivan impuls i srbijanskom tržištu nekretnina. I dok su stanovi jeftinije od zagrebačkih, poslovni su prostori skuplji. Nerazvijenost tržišta i slaba ponuda u svim segmentima: stambenom, poslovnom te industrijskom doživljavaju promjene. To je zaključak studije Serbian Property Market 2007. koju je izradila agencija za promet nekretninama King Sturge. Ponuda stambenih nekretnina u proteklih nekoliko godina raste, a vodeći na tržištu je Beograd iako i ostali regionalni centri poput Novog Sada i Niša pokazuju pozitivne tendencije.

Stanovi jeftini
Prema procjenama, godišnje se u proteklih nekoliko godina na tržište izbaci između 5600 i 6000 novih stambenih jedinica u glavnom gradu. Kad je riječ o gradnji, ključni su igrači lokalni investitori, koji dobro poznaju tržište i sve prepreke koje treba svladati. Uglavnom su u pitanju mali investitori koji grade 60 do 70 stanova po projektu, a vrlo je malen broj onih koji grade stanove visoke kvalitete prema zapadnim standardima s luksuznom opremom i uređenjem. Cijene stanova i kuća u Beogradu kreću se u rasponu od 1300 do 2400 eura po kvadratnome metru, što je u usporedbi sa Zagrebom osjetno niža cijena. Dok su na rubnim dijelovim grada stanovi najjeftiniji, u centru grada i Vračaru prodaju se po cijeni od 1800 do 2200 eura, a najviša cijena od oko 2400 eura po kvadratu je na Dedinju i Senjaku. U Novom Beogradu, najpopularnijoj stambenoj lokaciji, stanovi se prodaju po cijeni od 1300 do 1900 eura. Stručnjaci prognoziraju rast cijena stanova, no kad je u pitanju zakup, najamnine su dostignule gornju granicu. Prosječne najamnine za kvalitetne nekretnine na dobrim lokacijama kreću se između 10 i 18 eura po kvadratu mjesečno i njihov se rast ne očekuje. I tržište poslovnih prostora dlikuje živahnost. Sada je na tržištu oko 118.000 kvadrata poslovnog prostora A klase, dok je u procesu gradnje u 2007. i 2008. godini dodatnih 180.000 podižući ukupnu brojku na 298.000 što je još ispod Zagreba i Bukurešta. Većina ovih ureda smještena je u Novom Beogradu. Zbog toga je stopa nepopunjenosti visoka i tijekom 2005. spustila se na 15 posto, no s obzirom na priljev novih prostora, u protekloj je godini 25 posto prostora ostalo nepopunjeno, a kako se očekuje, u 2007. godini ta će brojka rasti.

Skuplji prostori
Cijene zakupa kreću se oko 21 euro po kvadratu mjesečno u starom dijelu grada i od 17 do 19 eura u Novom Beogradu, što je skuplje nego u Zagrebu, a može se usporediti s razinom cijena u Varšavi i Bukureštu, no zbog ubrzanog rasta ponude u sljedećih će nekoliko godina doći do smanjenja cijena. Tržište industrijskih nekretnina ubrzano se mijenja zbog veće potražnje za modernim skladišnim prostorima. U prošle tri godine i cijene zemljišta su u Beogradu i okolici rasle, te se kreću između 10 i 60 eura po kvadratu.

Trgovački centri u Srbiji još su nerazvijeni

Osim u Beogradu razvijaju se tržišta nekretnina u Novom Sadu i Nišu, posebno u segmentu industrijskih nekretnina. Tako u blizini Novoga Sada svoje proizvodne pogone imaju Carlsberg, US Steel i Ball Packaging. Na području Niša svoje tvornice imaju Michelin i duhanska industrija Philip Morris. Njihova prisutnost na ovim lokacijama privukla je brojne developere za gradnju proizvodnih postrojenja i pratećih objekata. U pitanju trgovačkih centara u Srbiji još dominiraju lokalni igrači. Glavni nosioci maloprodaje još su obične trgovine, a jedini galerijski trgovački centar u gradu je Mercator Centar u Novom Beogradu. Razvoj šoping centara u Srbiji tek se očekuje, nekoliko je projekata u planu, a najveći od njih je Delta City u Novom Beogadu.