Ove će godine Valentinovo u Zadru zazvučati potpuno drugačije! U sklopu svečanog programa otvorenja Kneževe palače 14. veljače nastupit će Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije pod vodstvom Mirona Hausera, trombonista u istom orkestru. Miron Hauser diplomirao je studij jazz trombona na Sveučilištu za glazbu i primijenjene umjetnosti, a zatim je postdiplomski studij završio na Muzičkom konzervatoriju Giuseppe Tartini u Trstu. Stalni je član Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije, a svira s raznim jazz i pop izvođačima u Hrvatskoj i inozemstvu. No, odavna njegov interes najviše zaokuplja glazba latinoameričke provenijencije. Tu svoju strast predstavit će autorskim programom pod naslovom Tu fragancia koji je njegova osobna reinterpretacija različitih kubanskih popularnih i folklornih žanrova.

Vrlo izazovan i atraktivan program uz atraktivne goste (Hrvoje Rupčić i Mladen Ilić (Cubismo), Lazaro Amed Hierrezuelo Zumeta, Kuba) održat će se u zadarskom Kazalištu lutaka s početkom u 20 sati. Ovaj će koncert svakako biti poslastica ljubiteljima jazza, latina, ali i široj publici koja ima priliku poslušati nešto nesvakidašnje!

Nakon koncerta održat će se After Salsa Party u Koncertnoj dvorani braće Bersa gdje će sastav od 6 instrumentalista (Hrvoje Rupčić, udaraljke, Luka Žužić, trombon, Miron Hauser, trombon, Krešimir Tomec, bas, Vid Ušeničnik, timbales, Erik Marenče, klavir) i pjevač Lazaro Amed Hierrezuelo Zumeta, vokal (Kuba) održati neformalni koncert uz glazbu i ples!

Tom prigodom razgovarali smo s autorom programa Mironom Hauserom koji će tu večer imati čak trostruku ulogu skladatelja, dirigenta i solista. 

Mirone kako je uopće nastao ovaj cjelovečernji autorski program? Jesu li to sve nove skladbe koje ste skladali posebno za ovu priliku ili su one nastajale tijekom godina?

Svake godine u ciklusu Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije održi se jedan koncertni program na kojem se izvode skladbe članova orkestra kada se mi imamo priliku pokazati ne samo kao instrumentalisti, već i kao skladatelji, jer mnogi od nas bave se skladateljskim radom. Tako sam se u prosincu 2014. prijavio na taj program svojom tada novonastalomskladbom Tu fragancia, na koju me inspirirala forma danzona, plesne forme koja je na Kubi bila jako popularna tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. S obzirom da sam tada kod kuće puno slušao te stare kubanske danzone, napisao sam svoju, suvremenu verziju koja se svidjela našoj ravnateljici Ivani Kocelj i ponudila mi je autorsku večer u narednoj koncertnoj sezoni. To je zapravo bila motivacija da napokon napravim ono što sam dugo htio – da odam hommage kubanskoj glazbi koja me već dugo inspirira i od koje puno učim. Svoj sam program sastavio kao potpourrirazličitih kubanskih žanrova – neki pripadaju prošlim vremenima, neki su još aktualni, neki pripadaju folklornoj tradiciji, dok drugi proizlaze iz klasične ili popularne glazbe. Jako sam sretan i zahvalan što sam dobio priliku imati svoju autorsku večer jer sam u tom procesu skladanja koji je intenzivno trajao više od godinu dana puno naučio.

Otkud vaše zanimanje za kubansku i općenito latinoameričku glazbu?

Prije nekoliko godina pročitao sam sjajnu knjigu o povijesti kubanske glazbe u kojoj autor odgovara: „Ljudi su me često pitali zašto sam se zainteresirao za kubansku glazbu. Kratak odgovor bi bio – jer imam dobar ukus“. I taj njegov odgovor sam „posudio“ i uvijek ga koristim kad mene to pitaju! Mogao sam se poistovjetiti  s njegovim iskrenim i direktnim objašnjenjem.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kada se desio spoj jazza, glazbe u kojoj ste se obrazovali te latina, žanra u kojem ste samouki?

“Virusom” salse i srodnih glazbenih vrsta zarazio sam se kada sam kao još trinaestogodišnjak prisustvovao koncertu popularne kubanske timba grupe Los Van Van.  I od tada sam znao što je nedostajalo glazbenom svijetu koji me okruživao. Punk, pop, funk, techno, klasična glazba, sva moja dotadašnja slušateljska i praktična iskustva dobila su element koji je nedostajao – u kubanskoj glazbi pronašao sam svoj groove. To je bio ritam koji je za mene značio glazbeni protok. I usprkos školovanju akademskog jazz glazbenika, taj groove nije se izgubio u moru ostalih vrijednih utjecaja koje sam upio. Naprotiv, kubanski je groove samo jačao i oplemenio moj izričaj kao glazbenika skladatelja i izvođača. Kuba je ritmički jedna od najbogatijih kultura na svijetu. Stoga ne čudi da je meni, upravo ona najglasnije odzvanjala neprestano me podsjećajući na važnost ritma u jazzu. Što više uranjam u materiju kubanskih ritmova i što više osjećam kako oni penetriraju u moje bavljenje jazzom, pred sve sam većim osobnim izazovom.  Baš kao što je i veliki Dizzy Gillespie jednom prilikom napisao: “ Više od trideset godina bavim se afro-kubanskom glazbom, ali kad god čujem prave kubanske majstore osjećam se samo kao mali seljak iz Južne Karoline.

Osim jazza i latin jazza, svirate povremeno i u nekim salsa bendovima koji su sastavljeni od glazbenika iz Hrvatske, Slovenije, kao i Kube. Kakvo je međusobno razumijevanje glazbenika u sastavu pri sviranju glazbe koja je nekima vrlo bliska i prirođena, a drugima naučena? Možete li nam nešto reći i o recepciji publike na našim prostorima kada izvodite salsu i srodne glazbeno-plesne žanrove?

Glazbenicima sa Kube koji sviraju s nama –  glazbenicima sa Balkana – naravno puno je lakše kad se svira salsa ili slična glazba jer su oni s time odrasli. Mogu je svirati iz srca i imaju onaj pravi osjećaj za nju, što je jako teško postići ako to nije glazba naroda kojem pripadate, u kojem ste odrasli. To pogotovo vrijedi za pjevače koji osim što pjevaju na svojem materinjem jeziku, mogu na tom jeziku improvizirati, što je u salsi najvažniji element, te zvučati autentično, prirodno i tečno. Mislim da je poželjno da salsa bend ima lead pjevača koji dolazi iz tih krajeva, što je uvijek bio slučaj u sastavima u kojima ja sviram. Što se tiče instrumentalista, tu je moguće biti odličan muzičar u takvim žanrovima, ali je za to potrebno uložiti veliki trud. Ponekad je to dobro, jer neki glazbenici koji nisu latinosi, a sviraju primjerice salsu, ulože veći trud, samim time to više cijene i na kraju postanu jedni od najboljih u tom fahu. Takvih primjera ima u nekim od najslavnijih salsa bendova u povijesti . Uvijek se sjetim pijanistaLarryja Harlowa koji je pripadao židovskoj zajednici u New Yorku, a igrom slučaja počeo je svirati u Fania All Stars sastavu, najznačajnijem salsa bendu u povijesti. Pa evo i na zadarskom koncertu imamo takav primjer – jako sam sretan da upravo u Zagrebu živi jedan od najboljih poznavatelja kubanske glazbe te jedan od najboljih svirača kongi te ostalih srodnih udaraljki u Europi – Hrvoje Rupčić koji genetski nema veze s takvom glazbom, a svira ju kao da se rodio na Kubi! Suradnja između “njih” i “nas” je zapravo izvrsna jer jedni od drugih puno učimo – mene svakako inspiriraju kubanci s kojima imam priliku raditi, a mi njima ponekad svratimo pažnju na neke detalje koje oni više niti ne primjećuju, na neke ljepote koje možda i uzimaju zdravo za gotovo.

Možete li nam nešto reći i o recepciji publike na našim prostorima kada izvodite salsu i srodne glazbeno-plesne žanrove?

Publika zapravo reagira jako dobro, rijetko kad ostane hladna na salsu jer to je glazba koja pokreće, nije ju potrebno razumjeti da bi ju se moglo osjetiti. Naravno, oni koji vole plesati će i zaplesati. Svirao sam po mnogim salsa festivalima diljem Europe i ipak je prisutna svojevrsna selekcija pri recepciji takve glazbe koja je ritmički dosta zahtjevna. Promotori i organizatori takvih festivala u Europi od nas traže jedan pitkiji repertoar kako bi plesači mogli pratiti često zahtjevne ritmove. Vjerujem da na Kubi ili Puerto Ricu nemaju s tim problema, ali to nije ni važno. Važno je da se ljudi dobro zabavljaju. Salsa publika u Europi je jako zahvalna i cijeni kada ima priliku čuti takvu glazbu uživo i kada mogu uživati plešući uz živu svirku i to je nama glazbenicima lijep osjećaj.

Vaš autorski projekt Tu Fragancia predstavljen je premijerno u svibnju prošle godine u redovnom koncertnom ciklusu Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije. Zadarski je koncert prvi koji će izvan Zagreba predstaviti vaš program. Što možete poručiti zadarskoj publici?

Mogu im poručiti da se probaju dobro zabaviti, da se ne ustručavaju zaplesati ako im dođe! Pogotovo se nadam da će plesati na after partyju kada smo pripremili pravi „mainstream salsa program u kojem će moći uživati prvenstveno ljubitelji plesa! Nakon koncerta u kazalištu lutaka selimo se u Kneževu palaču gdje će se program nastaviti na plesnim programom – svi koji vole plesati, a i oni koji samo žele slušati glazbu mogu doći poslušati salsa sastav Conjunto Sandunga, sastavljen od Hrvata, Slovenaca i Kubanaca.

Hoćete li nakon Zadra predstaviti projekt i na još nekim gostovanjima?

Jako sam sretan što me pozvao ljubljanski RTV Big Band da isti program dirigiram 30. ožujka u njihovom koncertnom ciklusu. Dva dana kasnije dana idemo za Pulu gdje ćemo gostovati u Istarskom narodnom kazalištu (1. travnja). Tom se koncertu ipak najviše veselim jer ću imati priliku predstaviti svoj rad u rodnom gradu pred svim svojim prijateljima i obitelji što mi je ujedno i najveći izazov!