Nakon dugotrajnih i teških pregovora Europske komisije s Bosnom i Hercegovinom, tijekom kojih je nakon pristupanja EU i izlaska iz Cefte najviše pogođena Hrvatska, jučer je konačno počela primjena Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU i BiH, kojim poljoprivredno-prehrambeni proizvodi iz naše države, ali i iz ostatka EU, u BiH idu po bescarinskom režimu.

Najviše palo meso i mlijeko
Gubitak tržišta BiH u međuvremenu je kompenziran na unutarnjem tržištu EU, na koje danas izvozimo više od 60% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, odnosno 20% više nego pretpristupne 2012.  No hrvatske su tvrtke proteklih godina i te kako osjećale "gubitak" bh. tržišta koje je činilo 30% hrvatskog izvoza, a danas tek 15-ak posto.

S 354 milijuna eura izvoza u 2012., nakon uvođenja carina i kvota prema BiH u 2015. pali smo na 268 milijuna, dok je u prvih devet mjeseci lanjske godine ostvareno 195 mil. eura, milijun manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Najdrastičniji pad izvoza ostvaren je u sektorima mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina te cigareta.

Prvo udarili na cigarete
"Cigareta je izvoz u prvoj polovici 2014. bio manji za 63% u odnosu na isto razdoblje 2013. Kod mesnih prerađevina u tom je razdoblju zabilježen pad 85% do 100%, mlijeka i prerađevina 40% do 100%, pri čemu je za neke kategorije ovih proizvoda izvoz u BiH bio potpuno prekinut ", kaže Božica Marković, direktorica Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije HGK, ističući kako se sada očekuje povećanje robne razmjene s BiH. No isto tako treba imati na umu kako će dogovorene koncesije vrijediti za sve članice EU.

Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica iz Geja savjetovanja, kaže kako je prehrambeni sektor prije ulaska u EU imao snažnu izvoznu koncentraciju na tržište Cefte kamo se izvozilo čak 41% hrane, od čega je na tržište BiH otpadalo 23% hrane i čak 54,8% pića. "Nakon što je BiH uvela carine, dio tvrtki pad izvoza kompenzirao je tako da je tržište BiH pokrivao iz svojih pogona poput Kraša iz Mire iz Prijedora, ili Vindije iz tvornice u Srbiji. I neke druge tvrtke proizvodile su svoje brendove izvan Hrvatske za ovo tržište. No nova situacija otvorit će put povratku dijela hrvatskog izvoza hrane na police trgovina u BiH, što će biti i novi zamašnjak rastu izvoza koji je primjetan u zadnje tri godine", napominje Zvjezdana Blažić.