Težina posla, male plaće i loš sustav obrazovanja glavni su razlozi zbog kojih se Hrvatska suočava sa sve većim nedostatkom medicinskih sestara koje bježe u inozemstvo ili u druge profesije. Problem raste s godinama jer je postojeći kadar sve bliži mirovini, a kako se s nedostatkom medicinskih sestara suočava cijeli svijet, Hrvatska hitno mora donijeti strategiju koja će proizvesti više sestara i zadržati ih u zemlji, sve se glasnije čuje iz strukovnih organizacija koje upozoravaju na opasnost pada kvalitete zdravstvene njege.
Američki san
U Hrvatskoj ima ukupno oko 25 tisuća medicinskih sestara, što je čak 60 posto manje od standarda Europske unije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod nas na tisuću stanovnika dolaze 5,2 sestre, odnosno tek nešto više od dvije sestre/medicinska tehničara na jednog liječnika, dok je prosjek EU pet do sedam medicinskih sestara, a minimalni odnos po aktualnim propisima EU je jedan liječnik na pet sestara. Pritom treba znati da i Europska unija pati od istog problema kao i Hrvatska, a nedostatak sestara u SAD-u je prouzročio prave male ratove za osvajanje tog kadra. Štoviše, Amerika Starom kontinentu u idućih desetak godina kani uzeti milijun medicinskih sestara, što je čak šestina od ukupno šest milijuna medicinskih sestara s licencom koliko ih radi u Europi. Prema podacima američkog ministarstva rada, u bolnicama diljem SAD-a ima više od 100 tisuća otvorenih radnih mjesta za medicinske sestre, a do 2020. godine procjenjuje se da će se ta brojka popeti na čak 800 tisuća. “Amerika je san svake medicinske sestre koja se tamo bez problema može zaposliti za mjesečnu plaću od pet tisuća dolara, što ovisi o obrazovanju i stručnoj spremi, tvrdi Branka Rimac, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara. U Hrvatskoj plaća medicinske sestre kreće se od 2500 kuna koliko se može zaraditi u nekim privatnim domovima umirovljenika, viša medicinska sestra u javnim zdravstvenim ustanovama zarađuje oko 4,5 tisuća kuna, a viša odjelna sestra u bolnici može zaraditi oko šest tisuća. Medicinske sestre kod nas još nemaju mogućnost stjecanja visoke stručne spreme u svojoj struci. Vrhunac je godinama bila viša stručna sprema, a pregovori o specijalizaciji sestara tek su u tijeku. Otvoreni su specijalistički studiji menadžmenta u sestrinstvu i javnog zdravstva pri Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu, no pitanje je jesu li to prioriteti hrvatskog sestrinstva. ”Ne kažem da je menadžment nevažan, no još nije jasno što sestre dobivaju za tih 40 tisuća kuna koliko stoji navedeni studij, koja su to radna mjesta na kojima je specijalizacija potrebna, niti kojemu platnom razredu pripadaju”, napominje Rimac. Među većim problemima u školovanju sestara jesu nedovoljan broj kvalitetnih predavača, nedostatak mentorskog rada te stručne literature. Sadašnji omjer srednjih i viših sestara kod nas je 75 posto prema 25 posto u korist srednjih sestara, što ide u prilog potrebi za edukacijom medicinskih sestara na visokoj razini, kao i podatak da po aktualnoj sistematizaciji radnih mjesta u našim bolnicama nedostaje oko 2000 viših sestara. Europa medicinske sestre regrutira iz zemalja u razvoju, bilo svojih članica poput Poljske koja mjesečno izvozi pedeset sestara ili pak Hrvatske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.vjerojatno se nisam dobro izrazio pa ispada da kritiziram cijele struke…. više sam bio orijentiran na ideju da kod nas u svakoj oblasti dominiraju oni profili koji su orijentirani na manje stručno znanje. to vazi i za ovdje spominjani rad u kaficu…
prije četiri godine u Njemačku je otišlo 120 medicinskih sestara, a u prvih devet mjeseci 2005. godine samo deset. “Trend emigriranja sve je slabiji, no sad imamo drugu pojavu koja je isto tako opasna. Medicinske sestre, naime, okreću se lakšim i bolje plaćenim poslovima, bilo u nekim tvrtkama, bilo u kafićima”, ističe Rimac
Ne razumijem
kad pogledamo koja zanimanja najbolje prolaze: “ekonomisti” opće prakse (tj. oni koji ništa ni o čemu ne znaju konkretno)
[smiley4] Sram te bilo… [smiley11]… mi smo barem svestrani… i svima potrebni. Što biste vi svi bez nas ekonomista?
Što se tiče pravnika (bilježnika) djelimo isto mišljenje… [smiley5]
Ali meni su ipak najzanimljiviji oni sa “titulom” ing. ili dipl.ing. … Mislim da ti ljudi nemaju pojma niti o čemu osim u kompliciranju tuđih života.
Izuzetak su građevinari.
Uključite se u raspravu