Kako potezi Europske središnje banke polako počinju donositi rezultate, prvenstveno vidljivo odljepljivanje inflacije iz negativnog teritorija, 340 milijuna građana Europske unije neće jednako osjetiti taj porast razine cijena, upozorava Bloomberg.  

Čelnik Europske središnje banke, Talijan Mario Draghi, posljednjih je godina povlačio i nekonvencionalne poteze kako bi potaknuo inflaciju, koja ruku pod ruku ide s gospodarskim rastom. Prošlog mjeseca stopa inflacije na godišnjoj razini skočila je na 1,1 posto, najviše razine u posljednje tri godine. U 19 država u kojima cirkulira euro taj bi se skok mogao odraziti na rast plaća zbog striktnijih tržišta rada.

U ostalim zemljama u kojima je nezaposlenost još visoka kao posljedica recesije (ili u hrvatskom slučaju zbog strukture ekonomije) inflacija bi mogla nagristi kupovnu moć građana. Taj bi efekt mogao otežati i produljiti krhki oporavak koji trenutno guraju niske cijene energenata, labava monetarna politika i jednostavniji uvjeti financiranja. Utjeha građanima i tvrtkama može biti što se ne očekuje da bi inflacija mogla izmaknuti kontroli. To pak znači da će, unatoč sve glasnijim zahtjevima iz Njemačke, ECB još neko vrijeme zadržati nisku razinu ključne kamatne stope te u naredno vrijeme nastaviti program otkupa obveznica povećavajući ponudu novca u sustavu. 

Njemačka vs Španjolska
"Rastući trend inflacije vjerojatno će utjecati na dinamiku plaća u srednjem roku, iako na različito na pojedine članice", smatra Maxime Sbaihi, ekonomistica u Bloomberg Intelligence u Londonu, navodeći dijametralno suprotne primjere Njemačke i Španjolske. "U Njemačkoj sindikati već razmatraju zahtjeve o značajnim povišicama. Upravo suprotno se događa u Španjolskoj, u kojoj su zbog viših stopa nezaposlenosti zaposlenici u bitno slabijoj pregovaračkoj poziciji", dodaje Sbaihi.

Površinski gledano, obje članice Unije snažno rastu zahvaljujući domaćoj potrošnji i pozitivnom efektu neto izvoza. Njemački BDP porastao je 1,9 posto, dok se španjolski procjenjuje na 3,3 posto. Dublja analiza otkriva da je zaposlenost u Njemačkoj na rekordnim razinama, a nezaposlenost dvostruko manja od europskog prosjeka, dok je u Španjolskoj nezaposlenost gotovo 19 posto. 

Daleko od cilja
Prozivke da počne zatezati monetarnu politiku u ECB odbacuju uz poruku da se monetarna politika ne podešava prema mjesečnim brojkama već se čekaju rezultati dulji period. Cilj Frankfurta je da inflacija dosegne ciljanih dva posto, a to je još daleko od trenutnih razina. Premda u ECB očito smatraju da je zabrinutost oko povratka inflacije pretjerana, sindikati tako očito ne razmišljaju posebno kad je sve očitije da će inflacija prepoloviti realni rast plaća ili ih čak i smanjiti.