Malo pomalo opet se počelo govoriti o kamatnom riziku eurskih kredita u Hrvatskoj, o mogućnosti da se dogodine pretvore u "švicarce", tempirane bombe koje će povećanjem mjesečne rate raniti mnoge dužnike koji kredite otplaćuju u ovoj valuti i imaju promjenjive kamatne stope.

Povod je za ova strahovanja to što je FED, američka središnja banka, podignula referentnu kamatu pa je 2017. počela spoznajom da je odzvonilo razdoblju jeftinog novca.

Premda se rast euribora, europske referentne kamate po kojoj velike banke međusobno posuđuju novac, po nekim analitičarima očekuje dogodine, dok mu drugi rast prognoziraju za 2020., činjenica je da će s povijesno niskih razina kad-tad morati porasti.

Trenutačno šestomjesečni euribor iznosi negativnih 0,22 posto, a pretkriznih godina je bio tri, četiri pa i pet posto, te je jasno da bi moglo biti u budućnosti problema s kreditima čije su promjenjive kamate privezane uz njega. Neke ranije računice iz Hrvatske narodne banke pokazivale su da bi rast euribora za dva postotna boda izazvao slične probleme kao švicarski franak.

Kako piše Slobodna Dalmacija, čini da bi građani lošije prošli sa slabljenjem kune i tečajnim rizikom nego s rizikom od rasta kamata jer za rast kamata postoje uzde i propisane maksimalne kamate. Za tečajni rizik takve pomoći nema.