U Vladi nam potvrđuju da bi za IPO HEP-a sve pripreme mogle biti gotove u trećem kvartalu ove godine. Investicijskoj javnosti pak to djeluje preoptimistično, ali ne i nemoguće, jer HEP je tvrtka koja je već izdala obveznicu i investitorima je poznata.

No isto tako potrebno je prije IPO-a mijenjati Zakon o vodama i donijeti Zakon o HEP-u pa su realističnije procjene da bi se IPO mogao dogoditi krajem ove ili početkom sljedeće godine. Izmjene u Zakonu o vodama su definirane, a nakon čijeg će se usvajanja HEP-u omogućiti stjecanje prava građenja bez naknada na česticama koje predstavljaju javno dobro, a na kojima su sada sagrađene hidroelektrane.

S tim problemom HEP je, kažu, još 2015. upoznao Vladu i Ministarstvo gospodarstva, ukazao na neodrživost takvog stanja i Ministarstvu poljoprivrede dostavio izmijenjeni zakon. Stoga i njegovo usvajanje ne bi trebalo dugo trajati. A na Zakonu o HEP-u tek treba početi radit i u njemu će se utvrdit hoće li se ići u IPO jer nije isključeno da stručnjaci utvrde da bi prihvatljivije bilo drugačije prikupiti kapital.

To bi mogao biti samo strateški partner. No za očekivat je ipak da će Vlada ostati pri planiranoj inicijalnoj ponudi dionica – prodaji 25 posto udjela HEP-a na burzi ili obavljanju dokapitalizacije u tom postotku. U idelanom slučaju uvijek bi dio kapitala trebao ostati u tvrtki za investicije i razvoj. No kod HEP-a ta potreba i nije toliko izražena jer zbog velikih dobiti posljednjih godina HEP je nisko zadužen i poluga nije problem.