Mnogi od hrvatskih građana koji su posljednjih godinu-dvije otišli u pečalbu u Njemačku kažu da su posao našli prilično brzo, da rade dosta i da su primanja zadovoljavajuća. Neki će šapnuti da nije to kao nekad u vrijeme prvih generacija bauštelica i da bi plaća mogla biti bolja, sa čim će se složiti i ekonomist s Oxforda Ben May, kazavši da nadnice njemačkih radnika rastu sporije od gospodarskoga rasta zemlje. Ali, prema njemu, povišica je na vidiku!

Najkraće u recesiji
"Promatrao sam tzv. NAIRU, tj. Neakcelerirajuću inflatornu stopu nezaposlenosti, odnosno, u teoriji – najnižu stopu nezaposlenosti koja se može održati bez pritiska na inflaciju, te zaključio da je razlog zašto plaće nisu rasle u niskoj stopi inflacije u Njemačkoj, ali i u cijeloj eurozoni", drži britanski znanstvenik i ilustrira to podatkom da je nezaposlenost u najjačem europskom gospodarstvu u studenom bila rekordno niskih šest posto (ili oko 2,66 milijuna, najmanje još od ujedinjenja istočne i zapadne Njemačke 1990.!), te da je samo u jednom u posljednjih 28 mjeseci malo narasla. Štoviše, od 2011. njemačko tržište radne snage je više manje u usponu, ipak je  ta zemlja bila najkraće u recesiji od usporedivih u okruženju. Te je godine zadnji put viđen rast nadnica, prema njemačkom zavodu za zapošljavanje bio je manji od 0,5 posto, a odonda su iznosi stagnirali. Prema Mayu, niska inflacija nije dopuštala rast nominalnih plaća, iako su one realno rasle, obzirom i na poskupljenja roba i proizvoda na tržištu. 

Kao kompenzacija
Da bi sa rast osjetio, plaće bi morale rasti brže od inflacije, zadrži li se i sadašnja razina nezaposlenosti u Njemačkoj. "S inflacijom koja bi iduće godine mogla oštrije rasti, a očekujemo da to bude i 1,8 posto, naspram ovogodišnjega skoka inflacije od prosječno 0,5 posto, dizanje nominalnih nadnica bit će moguće, jer će ga zasigurno zahtijevati i radnici i sindikati, upravo kao kompenzaciju za povećanu inflaciju", objašnjava Ben May. Broj radnika evidentiranih na "birou" je oko 43,6 milijuna, a prema ovih dana objavljenom indeksu sreće radne snage, Instituta Universum, zemlja je 11. od 57 mjerenih. Prva je susjedna Danska, Hrvatske nema.