Tradicionalna analiza profitabilnosti bankarskog sustava portala moj-bankar.hr pokazuje da Hrvatske banke bilježe jako dobre rezultate nakon “teške” 2015. godine. Neto dobit u prvih 6 mjeseci 2016. godine je više nego dvostruka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također, hrvatsko bankarsko tržište bilježi najveći relativni rast povrata na kapitala u Adriatic regiji, te drugi najveći nakon Mađarske u opsegu analiziranih tržišta u Centralnoj Europi.

Analiza 1: Povrat na kapital (ROE)

Izvor: Centralne banke, moj-bankar.hr

Hrvatski bankarsku sustav

Hrvatski bankarski sustav prvo polugodište 2016. godine je završio sa neto dobiti od 2.9 milijardi kuna što je više od dvostruko (~140%) u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Takav rast dobiti imao je pozitivan učinak na pokazatelj, povrat na kapital (ROE-return on equity), koji je za prvo polugodište 2016. godine iznosio 5,5%, što je rast od 3,2% u odnosu na prvo polugodište u 2015. godini. Takav rast je relativno najveći u Adriatic regiji, te drugi najveći nakon Mađarske u opsegu analiziranih tržišta u Centralnoj Europi.

Glavni čimbenik oporavka povrata na kapital (u 2015. godini iznosi -9.0%) je smanjenje izvanrednih troškova nastalih olakšavanjem položaja dužnika s CHF kreditima. Hrvatski sabor na sjednici 18. rujna 2015. godine donosi Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/2015), sukladno kojem se uređuju obveze kreditnih institucija i korisnika kredita. Prethodno navedeno se odnosi na postupak konverzije kredita denominiranih u CHF u kredite denominirane u EUR, te isto tako u postupku konverzije kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR, piše moj-bankar.hr.

Analiza 2: Profitabilnost Top 10 banaka u Hrvatskoj na dan 30.06.2016.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Izvor: HNB, moj-bankar.hr

Bankarski sustav u Adriatic regiji

Kada rezimiramo prethodne podatke, vidljivo je da Hrvatska u odnosu na Adriatic regiju (Slovenija, Bosna i Hercegovina i Republika Srbija) ima najveći rast u prvom polugodištu 2016. godine u odnosu na isto razdoblje u 2015. godini. U Hrvatskoj on iznosi 3,20%, dok je u Sloveniji 2,90%. Srbija zauzima treće mjesto sa apsolutnim rastom od 0,5%, dok je u Bosni i Hercegovini zabilježen pad od 0,10%.

Entiteti Bosne i Hercegovine, zabilježili su različite bankarske rezultate. Federacija BiH ostvaruje rast profitabilnosti, prvenstveno zbog nižeg troška rezervacija, ali isto tako i zbog povećanog plasmana privatnim poduzećima i smanjenjem loših kredita. Negativan utjecaj na profitabilnost bankara Republike Srpske imala je likvidacija Banke Srpske.

Blagi rast profitabilnosti bankarskog sustava Republike Srbije, posljedica je smanjenja rezervacija loših plasmana, iako je opći pad kamatnih stopa smanjio prihod od kamata.

Bankarski sustav Centralne Europe

Ako usporedimo prvo polugodište 2016. godine sa istim razdobljem u 2015. godini, prema dostupnim podacima u tablici Povrat na kapital (ROE) za zemlje Centralne Europe, vidljivo je da Hrvatska zauzima drugo mjesto po apsolutnom rastu od 3,2%. Prvo mjesto pripada mađarima koji prednjače sa rastom od 5,8%. Odmah nakon Hrvatske, slijedi Slovačka sa apsolutnim rastom od 0,9%. Četvrto mjesto zauzela je Češka sa svojim rastom od 0,7%, dok je poljski bankarski sustav zabilježio apsolutni pad od 0,3%.

Analizirajući rezultate zemalja Centralne Europe, vidljivo je da su mađarski bankari ostvarili najbolje rezultat u regiji, prvenstveno zbog poništavanja prekomjernih rezervacija. Bankarski porez (efektivno od 2010. godine) i konverzija valute kredita (efektivno u 2015. godini) glavni su razlozi negativnog poslovanja, kojeg su mađarski bankari ostvarivali prošlih godina.

Već tradicionalno češki bankari ostvaruju jako dobar rezultat u regiji. Tu činjenicu mogu zahvaliti nastavku petogodišnjeg smanjenja omjera loših plasmana, iako se zarada od kamata počela smanjivati. Spomenuti ćemo i češku banku MONETA koja je čak uspjela isplatiti dividendu od oko 730 milijuna eura.

Odlične rezultate ostvario je i slovački bankarski sustav koji je povećao kreditne plasmane i smanjio trošak kreditnog rizika. Spomenimo kako je slovacima glavni faktor profita između 2005. i 2014. godine bio trend nižih neto kamatnih prihoda, zbog kojeg bi im se dugoročno profitabilnost mogla smanjiti.

Implementacija bankarskog poreza u veljači 2016. godini smanjila je profitabilnost Poljske za oko 30% u prvom polugodištu 2016. godine. Poljaci će 2015.godinu pamtiti i po bankrotu najveće korporativne banke do kojeg su dovela smanjenja kamatnih stopa centralne banke i osnivanje fonda za pomoć dužnicima s teškoćama (posebno onima s obvezama u švicarskim francima). Prethodno je u konačnici rezultiralo padom povrata na kapital u 2015. godini.

Analizu je napravio portal moj-bankar.hr.