Uz kontinuirani pritisak povijesno niske cijene novca, banke su uspjele održati operativni rezultat u ovoj godini. Zagrebačka banka i PBZ, dvije najveće koje zajednički imaju 44 posto bankarskog tržišta, kumulativno su ostvarile 2,1 milijardi kuna.

Nakon  prošlogodišnjeg udara konverzije, neto dobit Zabe dosegnula je 1,14 milijardi kuna u devet mjeseci 2016., a imovina je pala na 103,9 milijardi kuna, dvije milijarde manje nego krajem prošle godine. Poslovni prihodi rasli su na 3,2 milijarde kuna (15,5%), dok su troškovi rasli sporije na 1,35 milijardi kuna (5,5%). S obzirom na nisku cijenu novca, veći prihodi dolaze većim dijelom od rasta nekamatnih prihoda.

Na provizijama i naknadama Zaba bilježi 7-postotni porast na 750 milijuna kuna, dok je upola sporiji rast ključnih prihoda od kamata. Oni su dosegnuli 2,06 milijardi kuna zahvaljujući nižim troškovima financiranja u uvjetima stabilnog prosječnog volumena kredita. Stavka dobiti od trgovanja pak, podebljana je u ovoj godini realizacijom prodaje udjela u Visa Europe koja je Zabi donijela 135 milijuna kuna.  Oporavak ekonomije u povojima se tek osjeća kod kreditiranja. Neto krediti bili su stabilnih 68,8 milijardi kuna, porast se bilježi uglavnom kod tvrtki, dok se od travnja bilježi i u segmentu stanovništva.  Neto dobit PBZ-a iznosila je 990 milijuna kuna, a imovina rasla na 71,5 milijardu kuna.

Priljev od kamata bio je 7 posto veći, 1,74 milijarde kuna, radi rezanja kamatnih rashoda većeg od 30 posto. Na prihodima i naknadama PBZ je zaradila 15-ak milijuna kuna više, ukupno 485 milijuna, dok je dobit od trgovanja skočila pet puta dosegnuvši iznos od 17,5 milijuna kuna unutar kojeg je i oko 149 milijuna kuna prodaje udjela u Visi.