Ulazak Gorana Marića u Banske dvore bez imalo osmišljene uloge koju će on preuzeti u Vladi u političkim i ekonomskim krugovima mogao bi se, prema prvim reakcijama analitičara, vrlo brzo pokazati ne baš dobrim pogotkom premijera Andreja Plenkovića. Marić, široj javnosti poznat kao sudac na nogometnim terenima, ali i u Saboru, upravo je bio najžešći kritičar politike pretvorbe i privatizacije državne imovine te ekonomske politike koju su provodile sve dosadašnje vlade, uključujući i HDZ-ove, a među onima koje je imao posebno na meti bili su nekadašnji ministri financija, uključujući i njegovu trenutnu kolegicu u novoj Vladi Martinu Dalić.  

Marićev ulazak u Plenkovićev tim navodno je rezultat pritiska dijela stranačke strukture, kao i želja HDZ-ova partnera Mosta, no činjenica da će se mu se tek "u hodu" defirati opseg poslova u Vladi i njegova otvorena najava kako će se uskoro za njega osnovati novo ministarstvo za imovinu RH u najmanju ruku izaziva čuđenje, ne samo na političkoj sceni. Želja za novim ministarstvom, doznaje se u stranačkim redovima, zapravo je odraz ambicija samog Marića, na što je, diplomatski, ukazao i sam Plenković nakon dobivanja potpore zastupnika u Saboru, kad je novinarima kazao kako "imamo 19 ministara, a Goranu Mariću je povjerena koordinacija središnjih ureda i agencija za upravljanje državnom imovinom". Indikativna je i najava Plenkovića da će se, tek nakon što se obave temeljite analize, pristupiti razmatranju popravljanja djelovanja tih institucija. No, formiranje novog ministarstva nije spomenuo, iz čega se dade iščitati kako je Marićeva želja za ministarstvom još na dugom štapu.

Marić je zasad proglasio "silenzio stampa", detaljnijih informacija o potencijalnom budućem ministarstvu nema, a nema naznaka ni o novostima koje kao nadležan ministar namjerava unijeti u postojeći model upravljanja državnom imovinom. Među rijetkima koji zasad javno govore o Marićevu planu ustrojavanja novog ministarstva za imovinu bivši je predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović. Premda ni on nije bio pošteđen Marićeve paljbe, zanimljivo je da Pejnović ne problematizira Marićevo stremljenje da koncept upravljanja kojeg je on sagradio prezida u ministarstvo. Štoviše, on smatra da je put za ministarstvo upravo i trasiran transformacijom Agencije za upravljanje državnom imovinom, pravne sljednice nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, u novi sustav koji čine DUUDI, Centar za restrukturiranje i prodaju te Državne nekretnine.

Mi smo institucionalizirali i podigli nekadašnji sustav upravljanja imovinom na višu razinu do Vlade, što objektivno daje prostor za organiziranje daljnjeg rada kroz ministarstvo, što ga može učiniti efikasnijim, to više što već sada velik dio posla DUUDI i obavlja za pojedina ministarstva", kaže Pejnović, dodajući da slična ministarstva kakvo zagovara Marić imaju neke razvijene europske zemlje. Prostor za novu promjenu on vidi i u činjenici da se iduće godine mora pripremiti novu petogodišnju strategiju upravljanja državnom imovinom u kojoj će biti postavljeni novi ciljevi u tom važnom segmentu za ukupan gospodarski razvoj. Budući je prepoznatljivost na političkoj sceni Marić gradio imidžom žestokog protivnika privatizacije javnih i državnih poduzeća, iščekuje se s pozornošću njegova prva očitovanja na plan upravljanja državnom imovinom za iduću godinu, koji je u postupku javne rasprave i trebao bi biti podloga za pripremu državnog proračuna za 2017.

Planom raspolaganja imovinom se računa na nastavak dovršetka prodaje tvrtki iz porftelja CERP-a, u kojemu su uglavnom problematični i manjinski udjeli, ali i dionice u tvrtkama poput ACI-ja, Janafa ili dubrovačkih hotela Maestral.  Važna za punjenje državne blagajne i u idućoj godini trebala bi biti snažnija prodaja nekretnina, a i u tom segmentu Marić nije bio sklon dotadašnjem procjenjivanju vrijednosti. Bude li inzistirao na krupnijim izmjenama politike upravljanja u odnosu na promjene koje su pripremane posljednjih mjeseci, izgledno je da bi upravljanje imovinom moglo "štekati", a posebice bude li nesuglasja na relaciji Marić – Dalić, koja je kao ministrica gospodarstva nadležna i potpredsjednica vlade nadležna i za segment upravljanja javnim poduzećima.

 Malo je poznato iz Marićeve političke karijere da je bio i predsjednik Nadzornog odbora nekadašnjeg HFP-a, te je 2011. podnio prvo godišnje izviješće o radu HFP-a, što je zakonska obveza koju njegovi prethodnici nisu provodili. No, već tada HFP je ugašen. Uz brojne propuste, Marić je ukazao i na ogroman potencijal državne imovine u kojoj vidi temelj za generiranje rasta. No, da Marić nije nevješt u upravljanju imovinom, pokazuje i njegova imovinska kartica, u kojoj je navedeno vlasništvo nad devet nekretnina u zagrebačkom Maksimiru, u Živogošću, Turnju i Grudama, te dva osobna automobila, ukupne procijenjene vrijednosti preko 3 milijuna kuna.