U financijskoj javnosti direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić slovi kao nepopravljivi pesimist.

No, nakon podizanja prognoze ekonomskog rasta s dva na 2,7 posto i isticanja niza drugih vrlo optimističnih fundamenata na 20. po redu Makroekonomskim prognozama, njegov će se imidž očito promijeniti.  Kao što se i imidž Hrvatske mijenja zbog rasta izvoza, rekordne turističke sezone čije će prihode iz prethodne dvije godine, smatra ekonomist, biti teško ponoviti, rasta domaće potrošnje i smanjenja javnog duga te njegove stabilizacije na 87 posto udjela u BDP-u nastavi li se fiskalna prilagodba. 

Optimizam i u potrošnji
U skladu s tim, Stojić, kao i Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke, očekuje i skori popravak hrvatskog investicijskog rejtinga. "Rejting bi trebao biti otprilike za jedan stupanj bolji, ako se nastavi daljnja stabilizacija duga. Agencije bi trebale pozitivno reagirati u sljedećih šest mjeseci",  smatra Stojić te napominje da se za to, doduše, traži više reformi, a manje populizma.  Hrvatska je, kaže, napokon uhvatila tempo rasta veći od dva posto, a da ključni sastojci njegove održivosti ne nedostaju. Od 2009. udio izvoza u BDP-u porastao nam je 14 postotnih bodova i imamo solidan rast robnog izvoza zbog cjenovne konkurentnosti i pristupa tržištu EU i globanim trgovačkim lancima.

No, usljed pada investicijske i potrošačke potražnje iz eurozone očekuje se njegovo lagano usporavanje. "Na oporavak u domaćoj potrošnji, osim turizma, utjecala je i deflacija, poboljšala je kupovnu moć, stanovništvo sve jeftinije servisira svoj dug, osjeća se utjecaj prethodnoga poreznog rasterećenja dohotka i optimizam zbog najave novog", analizira Stojić koji takav trend očekuje i sljedećih godina, ali nešto slabijeg intenziteta. No, dok je, s jedne strane, deflacija utjecala na dobre trendove potrošnje, s druge Stojić najavljuje normalizaciju cijena glavnih burzovnih sirovina, uključujući naftu i prehrambene proizvode, ukratko, "oporavak" inflacije.  Da, rast cijena dobar je za tvrtke i njihove prihode, no za stanovništvo se oporavak inflacije ne može nazvati dobrom viješću. 

Oporavak kreditiranja 
Uz pad stope nezaposlenosti, koju već dogodine pozicionira na 14,6%, a u 2018. na 14%, pozitivni su se trendovi pojavili i u kreditiranju. Predsjednik Uprave Addika Mario Žižek otkrio je da su stope rasta novih kredita veće od 50% u odnosu na protekla razdoblja.  "Vidimo sitno odljepljivanje kreditne aktivnosti kad izoliramo utjecaj CHF-a, počinje oporavak kreditiranja, posebno u korporativnom sektoru",  kaže i ekonomistica Svjetske banke. No, dok ona govori o globalnom usporavanju rasta, Stojić sljedeće godine vidi njegovo blago ubrzanje. Prethodne su godine, ipak uzele danak. "Posljednjih pet godina globalni je rast produktivnosti najsporiji u posljednjih 70 godina, što reflektira vrlo suzdržane stope investiranja", zaključuje Stojić.