Hrvatska je do prije nekoliko godina redovito bila promatrana kao IT tržište. Sada znamo da ovdje postoji i IT proizvodnja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku softver u Hrvatskoj proizvodi 12.642 radnika, odnosno jedan posto od ukupnog broja zaposlenih u zemlji. Drugim riječima, svaki 100. radnik u Hrvatskoj je softveraš. Usto, izvoz softvera se u posljednjih pet godina udvostručio.

Lani je pak skočio za 501 milijun kuna. Nastavi li rasti tim tempom Hrvatska će iduće godine izvesti softvera u vrijednosti pola milijarde eura, a 2020. godine hrvatski izvoz softvera premašit će milijardu eura. Paralelno s tim u Hrvatsku su počele stizati i IT divovi. Tako je indijski Infosys otvorio podružnicu u Karlovcu, IBM je najavio da će na proljeće 2017. otvoriti ovdje Client Innovation Centar i pri tome zaposliti 500 ljudi. Zasad ti divovi ovdje ne otvaraju softversku proizvodnju ili istraživanja i razvoj u području IT-a. 

Naše snage
No, to rade manji igrači, posebno iz SAD-a i zapadne Europe, kojima je Hrvatska zanimljiva kao "nearshoring" destinacija. Koliko je pak primamljiva za realizaciju većeg broja takvih investicija, tek će se vidjeti.  Zasad glavnina rasta IT industrije koja se razvija u Hrvatskoj potiče od domaćih investitora i domaćih inovatora. Prema podacima udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), koji se pak temelje na podacima Fine, u 2010. godini izvoz softvera proizvedenog u Hrvatskoj bio je 744,2 milijuna kuna.  Godinu kasnije popeo se na 989,9 milijuna kuna. U 2012. godini hrvatski izvoz softvera porastao je na 1,1 milijardu kuna pa na 1,22 milijarde.

U 2014. porastao je na 1,53 milijarde kuna da bi lani skočio na 2,03 milijarde kuna. Po tome je proizvodnja softvera na najboljem putu da postane jedna od glavnih hrvatskih izvoznih grana. Već sada raste triput brže od rasta ukupnog robnog izvoza RH. Lani su domaći proizvođači softvera povećali prodaju u inozemstvu za 32,7 posto, a ukupan robni izvoz Hrvatske porastao je za 11,6 posto.  Također, izvoz softvera 2011. godine činio je 1,4 posto hrvatskog izvoza, a lani se udvostručio na 2,8 posto. Drugim riječima, svaki 30. euro koji dođe u Hrvatsku izvana rezultat je uspješnog rada hrvatske softverske industrije.

Veliki skokovi
Hrvatska softverska industrija je prema podacima CISEx-a 2010. godine zapošljavala 8402 radnika. Godinu kasnije taj se broj povećao na 8887 ili za 485 novih radnih mjesta. Godinu otvoreno je 822 nova radna mjesta, a broj zaposlenih u industriji povećao se na 9709. U 2013. broj zaposlenih u softverskoj industriji zatim je skočio na 10.453 pa na 11.164 da bi lani porastao za čak 1478 radnika na 12.642 zaposlena. Ne raste samo domaća IT industrija već paralelno rastu i investicije u informatičku tehnologiju na hrvatskom tržištu. Agencija IDC Adriatics, koja analizira potrošnju na hrvatskom IT tržištu, zabilježila je da je ono lani poraslo za 10,8 posto na 7,13 milijardi kuna.

Izraženo u dolarima pak domaće je tržište oštro palo zbog snažnog jačanja tečaja dolara u odnosu na kunu. Tako je u odnosu na 2014. riječ o padu domaćeg IT tržišta, odnosno domaće IT potrošnje od sedam posto na 1,04 milijarde dolara. U ovoj pak godini IDC Adriatics očekuje nastavak blagog oporavka IT tržišta u 2016. Procjenjuje da će potražnja na domaćem tržištu rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,5 posto te do 2020. godine dosegnuti 9,75 milijardi kuna.

"Značajan rast potrošnje na domaćem IT tržištu u prošloj godini može se ponajviše pripisati povećanoj prodaji pametnih telefona te skoku vrijednosti serverskog tržišta prvenstveno zahvaljujući pojavi superračunala Bura u Rijeci, a u nešto manjoj mjeri rastu isporuka IT usluga te softverskih aplikacija", kaže Ana Papež, regionalna direktorica IDC-a za regiju jugoistočne Europe. Dodaje da porast vrijednosti usluga pruženih u oblaku, širenje kapaciteta u segmentu podatkovnih centara, digitalizacija poslovanja, sve veća upotreba mobilnih aplikacija i "big data" analitike te u budućnosti i šira primjena naprednih tehnologija poput interneta stvari (IoT), predstavljati će ishodišne točke daljnjeg sazrijevanja hrvatskog IT tržišta. 

Živahno tržište
"Strukturni fondovi Europske unije potaknuli su daljnje jačanje start-up scene i nastavak izvozne ofenzive nekolicine domaćih ponuđača softvera i IT usluga. Na domaćem informatičkom tržištu u prošloj godini  svjedočili smo nekim značajnijim spajanjima i novonastalim tvrtkama. Tako je došlo do udruživanja poduzeća IT Sistemi iz Splita te eVisiona iz Zagreba, zatim, nastala je kompanija Setcor pripajanjem tvrtki Aduro, Hema i itSoft, dok je SPAN, jedna od vodećih lokalnih tvrtki, u 2015. godini kupio Infocumulus, a 2016. Recro-net", kaže Papež. Prema podacima IDC Adriaticsa rast je zabilježen u svim segmentima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Mobiteli su se lani učvrstili kao hardverski najatraktivniji dio hrvatskog IT tržišta. Pojedinačno su najprodavaniji hardver, čine 17 posto ukupne vrijednosti tržišta, odnosno generiraju prihod od 1,2 milijarde kuna. Izuzmemo li mobilne telefone, odnosno pametne mobitele, u segmentu hardvera najveći skok zabilježen je u isporukama poslužitelja, ispisnih uređaja, dok je vrijednost isporučenih tableta značajno smanjena. Tržište je zasićeno tabletima, kao i osobnim računalima.  U IDC-u navode da su u Hrvatskoj lani porast zabilježile IT usluge, koje su s udjelom od 31 posto vrijednosti, pojedinačno najveća kategorija IT roba i usluga u Hrvatskoj.

Osobna računala drže 18 posto udjela, odnosno jedan postotni poen više od pametnih mobitela, ali samo zato što su im pribrojeni i tableti. Na tržištu IT usluga najbolje se pozicionirao Hrvatski telekom koji je preuzeo Combis, najvećeg sistemskog integratora, te ga pretvorio u tvrtku s prometom većim od pola milijarde kuna. Microsoft je ostvario najveću prodaju paketnog softvera, a Lenovo i HP najuspješniji su brendovi u prodaji računala i ispisnih uređaja u prošloj godini.