EN DE

Rast potražnje za malim stanovima, pad za velikim

Autor: Romana Dugandžija
22. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Problem novogradnji je što prodaju malih stanova investitori uvjetuju kupnjom garaže ili parkirališnog mjesta

Mali stanovi veličine do 40 četvornih metara najlakše se i najbrže prodaju. Slijedom toga u zgradama koje se grade velik broj stanova odnosi se upravo na male stanove. Iako je njihova cijena po kvadratu uglavnom veća od stanova koji imaju više od 60-70 kvadrata, gornja granica od 100.000 eura koju je prosječan kupac u Hrvatskoj u mogućnosti potrošiti na krov nad glavom čini ih najpoželjinijima unatoč činjenici da su najskuplji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Manji stanovi
Kad je u pitanju novogradnja u kojoj je broj malih stanova i najveći, nerijetko se događa da se reklamnim akcijama o jeftinim kvadratima koji se, međutim, odnose samo na velike stanove kupci marketinškim trikovima “privlače” na stanove manje kvadrature koji ih zanimaju, ali veće cijene. Tako, primjerice, oglas agencije Euro-interijeri reklamira stanove po cijeni već od 1530 eura po kvadratu, no stvarno je stanje stvari da u zgradi od 58 stanova postoje samo tri stana veća od 70 kvadrata na koje se i odnosi reklamirana cijena, a 40 stanova veličine je oko 42 četvorna metra, no njihova je cijena 1665 eura s 90 posto učešća ili 1790 eura s 20 posto učešća. Iako će zgrada biti dovršena tek krajem godine, 30 posto tih stanova je prodano. Agencije za promet nekretninama uglavnom odgovaraju da su realno i na tržištu starih stanova najtraženiji mali stanovi, no prema njihovim podacima najprodavaniji su dvosobni i trosobni zato što vlasnici jednosobnih stanova, ako imaju svu uredne papire, mogu taj stan prodati odmah putem oglasnika tako da uglavnom i ne angažiraju agenciju. “Ako nije riječ o ekstremno visokim cijenama na nepovoljnim lokacijama, takvi se stanovi prodaju odmah. Ekstremno je visoka, primjerice, cijena stana od 40 kvadrata na Rudešu od 2000 eura po kvadratu i za taj stan nam je trebalo nešto više vremena da bismo pronašli kupca”, objašnjava Boro Vujović iz agencije Opereta. Problem novogradnji je, dodaje Vujović, što prodaju malih stanova investitori uvjetuju kupnjom garaže ili parkirališnog mjesta, a u nekim slučajevima i podruma što znači da cijena raste za dodatnih oko 200 eura po kvadratu stana. One agencije koje traže stanove za prodaju jednako tako najviše potražuju stanove oko 40 do 50 kvadrata. Kad je u pitanju prodaja starih stanova putem agencija, za dvosobne i trosobne stanove, koji se najviše prodaju s obzirom na to da jednosobni zaobilaze agente za promet nekretninama, prosječno vrijeme prodaje iznosi tri mjeseca. Njihova se cijena kreće u prosjeku oko 2000 eura, a raspon cijene najprodavanijih na tržištu, dakle jednosobnih stanova, od 1500 do 3000 eura, navodi Vujović. Na donjoj granici cijene nalaze se stanovi u Dubravi te Novom Zagrebu, a najskuplji su središtu grada, na Tuškancu i Srebrnjaku.

Mali stanovi veličine do 40 četvornih metara najlakše se i najbrže prodaju. Slijedom toga u zgradama koje se grade velik broj stanova odnosi se upravo na male stanove. Iako je njihova cijena po kvadratu uglavnom veća od stanova koji imaju više od 60-70 kvadrata, gornja granica od 100.000 eura koju je prosječan kupac u Hrvatskoj u mogućnosti potrošiti na krov nad glavom čini ih najpoželjinijima unatoč činjenici da su najskuplji.

Manji stanovi
Kad je u pitanju novogradnja u kojoj je broj malih stanova i najveći, nerijetko se događa da se reklamnim akcijama o jeftinim kvadratima koji se, međutim, odnose samo na velike stanove kupci marketinškim trikovima “privlače” na stanove manje kvadrature koji ih zanimaju, ali veće cijene. Tako, primjerice, oglas agencije Euro-interijeri reklamira stanove po cijeni već od 1530 eura po kvadratu, no stvarno je stanje stvari da u zgradi od 58 stanova postoje samo tri stana veća od 70 kvadrata na koje se i odnosi reklamirana cijena, a 40 stanova veličine je oko 42 četvorna metra, no njihova je cijena 1665 eura s 90 posto učešća ili 1790 eura s 20 posto učešća. Iako će zgrada biti dovršena tek krajem godine, 30 posto tih stanova je prodano. Agencije za promet nekretninama uglavnom odgovaraju da su realno i na tržištu starih stanova najtraženiji mali stanovi, no prema njihovim podacima najprodavaniji su dvosobni i trosobni zato što vlasnici jednosobnih stanova, ako imaju svu uredne papire, mogu taj stan prodati odmah putem oglasnika tako da uglavnom i ne angažiraju agenciju. “Ako nije riječ o ekstremno visokim cijenama na nepovoljnim lokacijama, takvi se stanovi prodaju odmah. Ekstremno je visoka, primjerice, cijena stana od 40 kvadrata na Rudešu od 2000 eura po kvadratu i za taj stan nam je trebalo nešto više vremena da bismo pronašli kupca”, objašnjava Boro Vujović iz agencije Opereta. Problem novogradnji je, dodaje Vujović, što prodaju malih stanova investitori uvjetuju kupnjom garaže ili parkirališnog mjesta, a u nekim slučajevima i podruma što znači da cijena raste za dodatnih oko 200 eura po kvadratu stana. One agencije koje traže stanove za prodaju jednako tako najviše potražuju stanove oko 40 do 50 kvadrata. Kad je u pitanju prodaja starih stanova putem agencija, za dvosobne i trosobne stanove, koji se najviše prodaju s obzirom na to da jednosobni zaobilaze agente za promet nekretninama, prosječno vrijeme prodaje iznosi tri mjeseca. Njihova se cijena kreće u prosjeku oko 2000 eura, a raspon cijene najprodavanijih na tržištu, dakle jednosobnih stanova, od 1500 do 3000 eura, navodi Vujović. Na donjoj granici cijene nalaze se stanovi u Dubravi te Novom Zagrebu, a najskuplji su središtu grada, na Tuškancu i Srebrnjaku.

Teško s velikim stanovima
Najteže se prodaju jako veliki stanovi oko 200 kvadrata na neatraktivnim lokacijama, a izvan kategorije, odnosno gotovo nemogući za prodaju su stanovi koji nemaju urednu dokumentaciju. Iz agencije Renting naglašavaju kako je njihov “bestseler” bio dvosobni stan veličine 50 četvornih metara, što spada u manje stanove, a ujedno je to i najskuplji stan s 2320 eura po kvadratu. Agencija Renting također objašnjava da male stanove uglavnom kupuju osobe koje ga namjeravaju dati u najam ili poslije prodati, a oni koji planiraju živjeti u stanu preferiraju dvosobne stanove, makar i one male kvadrature.

Jaz između tražene i realizirane cijene

U proteklih godinu dana prosječna tražena cijena stana u Zagrebu zabilježila je porast od 15 posto u odnosu na 2005. godinu, a u posljednjih deset godina rasla je 7 posto godišnje, stoji u analizi Burze nekretnina. Tako je kvadratni metar stana u prosjeku stajao 1978 eura po kvadratu. Međutim, da prodavatelji postavljaju nerazumno visoke cijene pokazuje razlika između traženih i realiziranih cijena. Ta razlika za stanove u Zagrebu iznosi 6 posto, a najveća je u središtu grada i na Pešćenici gdje su vlasnici svoje stanove morali prodati za 8 posto manju cijenu nego što su tražili, a najmanja razlika je u Maksimiru, Medveščaku i Novom Zagrebu. “Ljudi često traže nerealno visoke iznose za svoje stanove, no zato ih prodaju tek za godinu-dvije, samo zato što su u međuvremenu stambeni kvadrati poskupili i dostigli postavljenu cijenu”, objašnjava Boro Vujović iz agencije Opereta.

Autor: Romana Dugandžija
22. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close