Najavljujući ulazak u izbornu utrku predsjednica stranke "Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku" Miriam Kervatin tu je odluku nedavno objasnila ovako: "Danas je u Hrvatskoj 330.000 blokiranih obitelji ili oko milijun ljudi koji su svaki dan pred zidom, bez rješenja".

No, na to u ovoj kampanji ne igraju samo Blokirani. Najkonkretniju "ponudu" zasad je ponudio Most koji je već u ponedjeljak u javnost pustio svoje viđenje rješenja za dugovima preopterećene građane. Osnovna ideja njihova programa "Restart" sastoji se u reprogramu loših kredita uz otpis znatna dijela duga (i olakšanja anuiteta), a provedba predviđa osnivanje  tzv. loše banke (bad bank) koja bi preuzela portfelj loših kredita.

Novac za projekt bi, prema autorima Mostova modela, mogli osigurati fondovi, druga su opcija novoosnovana ulagačka društva koja bi se financirala posebnim tipom obveznica (social impact bonds), a kao treći mogući izvor vide HNB i njegov instrumentarij. Iako razvijanje modela za razduživanje načelno ima smisla, vrag je, kao i obično, u detaljima. Uz to, Most se za pola godine u vlasti baš i nije upinjao baviti tim problemom. Utoliko će se teško obraniti i od ocjena da njegov model nije ponajprije  populistički motiviran.

To vrijedi i za druge tabore, a u licitiranju lakim rješenjima za prezadužene ponovno se ističe Ivan Lovrinović, donedavni "mostovac", koji danas Most optužuje za krađe ideja, a na izbore se sprema sa Živim zidom, Frankom i Akcijom mladih. Njegovo rješenje za razduživanje svodi se na zamjenu skupog kredita jeftinijim. Za izvedbu, kao i kod ideje za smanjenja proračunskog troška kamate, ključnim smatra HNB. Dva glavna politička bloka zasad se nisu uključila u licitacije zaštitom raznih kategorija dužnika.