Hrvatska je u proteklih pet godina izgubila 35 tisuća krava i ponijela neslavnu titulu da jedina među članicama EU uvozi mlijeko kako bi zadovoljila proizvodne kapacitete u mljekarskoj industriji. U 2009., kad je ostvaren povijesni rekord u otkupu mlijeka od 675 tisuća tona, uvoz je iznosio samo dva posto.

U 2015. otkup je pao na 513 tisuća tona, pa je uvoz svježeg mlijeka za preradu lani dosegnuo čak 130 tisuća mlijeka. "Vrijeme nam nije saveznik, stočarstvo je kruna agrarnog sektora, a mi ga godinama devastiramo. Krajnje je vrijeme za ozbiljan zaokret", upozorava direktor Croatiastočara Branko Bobetić. On smatra da je odluka o cijepljenu goveda protiv bolesti kvrgave kože, koja je aktivirana u ponedjeljak u pograničnim županijama iako u RH još nije zaraženo nijedno grlo, potpuno opravdana. Zarazi li se samo jedno govedo na nekoj farmi, eutanazira se cijelo stado, neovisno o tome je li riječ o tek desetak ili više stotina grla. Pojava bolesti, kaže, dotukla bi naše stočarstvo, a to se ne smije dogoditi.  

Želimo li zadržati mljekarsku industriju u sadašnjem volumenu, a time i zaposlenost, otkupljenu količinu mlijeka nužno je što prije stabilizirati na 650 tisuća tona godišnje. Bobetić alarmantnim smatra i prekomjerno klanje teladi, što je dugoročno također pogubno za nacionalni stočni fond. U posljednjih pet godina po službenim podacima godišnje je u prosjeku u klaonicama završavalo više od 40 tisuća teladi iz domaćeg uzgoja, dok je u tom razdoblju klanje uvozne teladi palo sa 37 na 16 tisuća grla. No, procjenjuje se da je u razdoblju 2011.-2015. godišnje kroz sivo tržište zaklano između 80-90 tisuća teladi.