Jedna uspješna godina na tržištu nekretnina je iza nas, a ni s početkom nove nema znakova slabljenja niti usporavanja. Nakon što su kompanije za nekretnine uspostavile čvrste temelje, a pojavio se i pregršt institucionalnih investitora, nekretnine su postale jedan od najpopularnijih i najučestalijih oblika imovine posebice nakon što su mnogi doživjeli velika razočarenja ulaganjem u dionice. Ocjena je to koju je dao Wall Street Journal na temelju jako dobrih rezultata protekle godine na tržištu nekretnina. Tako su samo u Europi u 2006. dogovorene transakcije, kad su u pitanju nekretnine, iznosile najmanje 200 milijardi eura (264 milijarde dolara) što je 28-postotno povećanje u odnosu na 156,3 milijarde u 2005. godini, kako pokazuju podaci savjetodavne tvrtke Jones Lang LaSalle.

Njemačka
Dok mnogi investitori ciljaju na tržište Njemačke koja nastavlja svoj put ekonomskog oporavka, tržišta u razvoju poput Turske također privlače zanimanje investitora iz razloga što, iako je rizik ulaganja na ovim tržištima veći, veće su i zarade nego u mnogim zapadnoeuropskim tržištima. Ipak, valja naglasiti da su neka tržišta u nastajanju poput Rusije i Azije podijelila investitore. Dok ih jedni vide kao tržišta koja nude neograničene mogućnosti, drugi ih smatraju rizičnijim nego što je to poželjno i održivo. Oni koji igraju na sigurno biraju tri zemlje – Veliku Britaniju, Njemačku i Italiju, trenutačno posebno zanimljive zbog uvođenja investicijskih fondova za ulaganja u nekretnine koji su bili jako popularni protekle godine. Najveće tržište u Europi – njemačko, donosi veće povrate od ostalih zapadnoeuropskih zemalja, no, s obzirom na niske najamnine, očekuje se da će doći do njihovog rasta. Većina ulagača cilja upravo na one lokacije za koje se prognozira rast cijena najma. U segmentu poslovnih ureda, europske metropole pokazuju tendenciju rasta najamnina i to, kako najavljuju analitičari, očekuje se rast za oko 10% u Londonu, 5% u Madridu te 4% u Moskvi. Velike mogućnosti pružaju i Hamburg i Muenchen s obzirom da se tržišta poslovnih prostora u ovim gradovima polako oporavljaju na leđima jake njemačke ekonomije. Talijansko tržište mnogi smatraju zanimljivim zbog turističkih mogućnosti, naime, hotelski sektor privlači investitore jer je nedovoljno razvijen i fragmentiran. Nekretnine za odmor, koje spadaju u takozvane alternativne nekretnine, također su privlačne, a u ovu skupinu još spadaju studentski domovi, klinike, parkirališta, stajališta uz autoceste koja zarađuju dosta na dodatnim uslugama poput maloprodajnih trgovina i restorana. Ono što je posebno atraktivno kod ove vrste nekretnina jest činjenica da ovise o dugoročnim demografskim pokazateljima poput broja vozila na cestama i rastućoj staroj populaciji.

Poljska
Jedna nova članica Europske unije također plijeni pažnju investitora – Poljska. Njezino veliko tržište nudi brojne mogućnosti. Po pitanju rezidencijalnih nekretnina u Poljskoj postoji nedostatak na strani ponude visokokvalitetnih nekretnina, a s obzirom na rast plaća stanovništva, investitori vide svoju šansu u zatvaranju postojećeg procjepa. Tržišta Rumunjske i Bugarske također pate od problema nedostatne ponude, te strani investitori ulažu znatna sredstva u razvoj stambenih i poslovnih objekata, ali i trgovačkih nekretnina. Kad je u pitanju omjer površine trgovačkih objekata, poput velikih šoping centara, i broja stanovnika, Hrvatska je na donjoj polovici ljestvice, a s obzirom da su nedavna istraživanja pokazala da su to ujedno i najisplativije nekretnine, prostora za ulaganja ne samo u trgovačke, nego i u stambene nekretnine, ali i u razvoj hotelijerskog smještaja, očito još ima i u Hrvatskoj. Azijska tržišta, poput turskog, također su zanimljiva. Pariška kompanija GE Commercial Finance Real Estate protekle je godine kupila 25-postotni udjel u tvrtki Garanti REIT, koja je izlistana na Istanbul Stock Exchange, za iznos od oko 25 milijuna eura. Ista kompanija planira daljnja ulaganja u Turskoj s obzirom da se radi o novom, dinamičnom i rastućem tržištu s dobrom demografskom slikom. Ipak, neki još uvijek zaziru od ulaganja u ova tržišta.