Tonny Verheijen, voditelj Svjetske banke u Srbiji, prije nekoliko dana žestoko je napao Elektroprivredu Srbije (EPS). "Imaju najveće plaće u zemlji, a usluga im je jedva osrednja. Ne mogu zaustaviti krađu struje koja, prema njihovoj računici, iznosi 0,2 posto vrijednosti BDP-a.

Sve to se zanemaruje u sadašnjoj raspravi o reformi EPS-a, ali su oni uspješno usmjerili pozornost javnosti samo na pitanje otpuštanja 1000 zaposlenih. Cijena koja se mora platiti ako se ništa ne uradi od navedenog bila bi dvije milijarde eura do 2019. godine, više nego što je današnji dug Srbijagasa. Ako se ne smanje troškovi EPS bi morao povećati cijenu struje", rekao je Verheijen, prenosi Blic. 

Vučić ne vjeruje EPS-u
Iz EPS-a mu je odgovoreno da oni postupaju u skladu sa zacrtanim programom reorganizacije, koji je isplanirala vlada Srbije, uz uvjeravanje kako nisu "ni u jednom trenutku odustali, niti zaustavili reforme", te da su u prvom tromjesečju poslovali s više od 13 milijardi dinara dobitka. Konačno se u raspravu uključio premijer Aleksandar Vučić, izjavom da "više vjeruje Svjetskoj banci nego EPS-u." Je li je razlog za sukob između Svjetske banke i Elektroprivrede Srbije namjera da se kompanija proda ispod cijene i novom vlasniku prepusti monopol na tržištu struje, ili Svjetska banka ne raspolaže pravim podacima o poslovanju najvećeg državnog poduzeća, pita Politika.

Branko Kovačević, predsjednik Nadzornog odbora EPS-a, za taj list je rekao da mu sve što se u posljednje vrijeme piše govori o mogućoj prodaji te kompanije, dodajući da nema nagovještaja da netko "stavlja šapu na EPS", ali da kompanija treba dokapitalizaciju. "Od 1. srpnja EPS je dioničko društvo, trenutno se popisuje imovina. Treba vidjeti koliko stvarno vrijedi. Siguran sam da vrijedi više do Telekoma Srbija, što znači da je riječ o poduzeću koje je srce srpskog gospodarstva i koje bi svatko rado imao u vlasništvu, što je razlog više da ga ne treba nikako prodavati", kaže Kovačević. Prema posljednjim procjenama vrijednost EPS-a, kako tvrdi Ljubinko Savić, tajnik za energetiku Privredne komore Srbije, kreće se od 6,6 do 14 milijardi eura.

Monopol novog vlasnika
"Ako Kinezi odluče da će graditi elektranu na otpad u Kovinu, kako su rekli, morat će koristiti mrežu i distribuciju EPS-a. Upravo će to dovesti do novih partnerskih odnosa. To bi bila dokapitalizacija EPS-a, s tim da bi novi partner imao oko 10 do 15 posto vlasništva u poduzeću, a država ostatak", objašnjava Kovačević. Ljubinko Savić podsjeća da su za privatizaciju Elektroprivrede Srbije bili zainteresirani "svi redom" od Nijemaca, Čeha, Talijana, Japanaca do Kineza. "Energetsku mješavinu koju Srbija ima, ugljen i vodu za rad termo i hidro kapaciteta, ima malo koja zemlja i te resurse EPS-a treba iskoristiti kako bi postao još veći izvoznik struje. Ne treba razmišljati o prodaji jer bi se time novom vlasniku prepustio monopol u regiji", rekao je Savić.  On podjeća da je Bugarska svoju elektroprivredu prodala Česima koji su toliko povećali cijenu struje da su izbili prosvjedi, a premijer podnio ostavku. 

Novi energetski projekt

Prva elektrana na otpad
Prva elektrana u Srbiji koja bi za gorivo koristila otpad mogla bi biti izgrađena u Pančevu u saradnji s kineskim partnerima, rekao je ministar energetike Aleksandar Antić. Jedan od koraka prema tome je i Memorandum o razumijevanju za financiranje i izgradnju elektrane za proizvodnju  struje od otpada koji je potpisan nedavno, u sklopu posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Beogradu. Srpski ministar energetike je dodao da će to biti pilot projekt, a da bi takvi objekti mogli niknuti i u drugim krajevima Srbije.