Uskoro će se navršiti godinu dana otkako je u Veneciji potpisana deklaracija o osnivanju Jadranske euroregije koju čine po sedam talijanskih regija i hrvatskih županija, slovensko priobalje, Hercegovačko-neretvanski kanton iz BiH, crnogorska općina Kotor te šest albanskih regija. Osnivačka skupština Vijeća Jadranske euroregije održana je 30. lipnja 2006. u Puli, gdje je i sjedište nove euroregije, a za predsjednika Vijeća izabran je istarski župan Ivan Jakovčić.

More mira
Sjedište s dva stručnjaka profesionalca smješteno je za sada u Talijanskom domu kulture. Otvorena pitanja o članstvu i budućem funkcioniranju usuglašena su potkraj prošle godine na sastanku u Anconi, na kojemu je uz predsjednika Vijeća Ivana Jakovčića sudjelovao i Oriano Otočan, član županijskog Poglavarstva zadužen za međunarodnu suradnju i europske integracije. O zajedničkim interesima regija koje okružuju Jadransko more zasigurno ne treba govoriti jer i trenutna događanja vezana uz ekološko-gospodarski pojas, kaos u ribarenju ili u vezi s eksploatacijom podmorja upućuje na potrebu suradnje i dogovaranja umjesto svađa i prepucavanja kada slabiji izvlače uobičajeno deblji kraj. Zato, kako je to prilikom osnivačke skupštine istaknuo Ivan Jakovčić, prvi zadatak i cilj ove euroregije je da Jadran postane more mira. Operativac Otočan konkretniji je pa ističe: “Jadransko priobalje ima veliko kulturno-povijesno bogatstvo, golemi turistički potencijal i u svijetu nema znatnijih turističkih destinacija od Venecije do Dubrovnika kao okvira za stvaranje zajedničkog turističkog brenda koji bi bio bez konkurencije na svjetskoj razini. S druge strane, države dijela regija, županija i općina udruženih u Jadransku euroregiju članice su Europske unije i zasigurno će biti dobri lobisti kandidatima za ulazak u europsku obitelj, ali i za financiranje zajedničkih projekata iz europskih fondova. Istra, na primjer, može pomoći nečlanicama kako doći do sredstava za atraktivne programe jer je tu već postigla izuzetne rezultate”, kaže naš sugovornik. Što se ribarstva tiče, dogogodišnja suradnja istarskih i talijanskih ribara urodila je primjenom bogatih talijanskih iskustava s ribarskim zadrugama, veletržnicama, alatima, flotom u ovdašnjem ribarstvu, pa nije ni čudo da su u novije vrijeme prve ribarske zadruge osnovane upravo u Istri, a i prva veletržnica ribe gradi se u Poreču, i to nepovratnim novcem talijanske vlade. I već dobrano odmakli program razvoja agroturizma u unutrašnjoj Istri crpi toskanska iskustva, pa neki svjetski turistički vodiči Istru već i nazivaju novom Toscanom. Bogata Toscana uključila se s Istarskom županijom i u program SEENET, kojim talijanska strana 21 jedinicu lokalne samouprave iz zemalja nečlanica EU financira s po 80.000 eura u projektima turizma, kulture, javnih usluga i gospodarstva. Istarska županija kandidirala je za ovu godinu i valorizaciju triju, za turizam atraktivnih lokaliteta, Pazinsku jamu uvalu Karigador kod Brtonigle i stari gradić Završje, a Grad Rovinj kandidirao je studiju utjecaja na okoliš pročistača otpadnih voda, kao i financiranje projekta gospodarenja otpadom iz programa ISPA težak 28 milijuna eura.

Bogato iskustvo
Istarska i Primorsko-goranska županija sa slovenskim pograničnim općinama uspješno razvijaju zajedničke projekte u sklopu Programa za susjedstvo, za što se koristi novac Europske unije. Program obuhvaća turističku valorizaciju međugraničnih ruralnih područja. Istra je prošla s dva programa: Heart of Histria koji obuhvaća kulturno-povijesne vrijednosti, stare kaštele, sakralne objekte i freske, a težak je 90.000 eura, te projekt Parenzana, odnosno valorizaciju stare željezničke pruge Poreč – Trst, težak 175.000 eura. Na bivšoj trasi će se, među ostalim, izgraditi niz vinskih i maslinarskih cesta i podruma. Ovo je samo dio projekata koje je Istarska županija zahvaljujući bogatoj međuregionalnoj i međunarodnoj suradnji uspjela dogurati do europskih ili fondova pojedinih zemalja članica EU. Kako je nedavno istaknuo župan Jakovčić, Istra priprema čak pedesetak projekata za sufinanciranje iz pretpristupnih, strukturnih i kohezijskih fondova EU i to bogato iskustvo želi udružiti i podijeliti s ostalim članicama Jadranske regije. Čvrsto vezane prirodnom vezom one se žele ravnomjerno razvijati po standardima EU za koju se neke pripremaju, druge su tek ušle, a treće su tu već starosjedioci.

Članarina tisuću eura

“Postignut je dogovor o područjima djelovanja i tijelima koja će sprovoditi dogovorene aktivnosti. Rukovodili smo se željom da u odborima i komisijama budu zastupljeni predstavnici svih regija kako bi mogli ravnomjerno doprinositi glavnim ciljevima, dakle zaštiti i optimalnom iskorištavanju gospodarskih i kulturno-povijesnih resursa Jadranksog mora i priobalja”, kaže za “Poslovni dnevnik” Oriano Otočan. Imenovani su nadzorni i izvršni odbor, te komisije za ribarstvo (predsjeda Zadar), za promet i infrastrukturu (Primorsko-goranska županija), turizam i kulturu (talijanska regija Puglia), ekologiju (Emilia Romagna, Italija), gospodarske aktivnosti (albanska regija Fier), za institucionalna pitanja (Abruzzo, Italija). “Svaka komisija ima i po dva potpredsjednika, opet iz različitih regija radi ravnomjerne zastupljenosti, a svaka regija, ovisno o interesu, može u rad komisija uključiti svoje sudionike”, rekao je Oriano Otočan. Kaže da će se u prvih godinu i pol dana djelovanje Jadranske euroregije financirati s 1,3 milijun eura iz programa Interreg pod nazivom Adriaeurop, a simbolična godišnja članarina bit će tisuću eura po regiji.