Kina je dosad u Srbiju uložila između 2,2 i 2,5 milijarde eura, a uskoro ta će se ta brojka znatno povećati. Posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Srbiji proteklog vikenda otvorio je mogućnosti novih kineskih ulaganja, prije svega u luku na Dunavu i dionicu ceste Surčin – Obrenovac.

Projekt strateške luke u blizini mosta Mihajlo Pupin, koji povezuje Zemun i Borču, a izgradila ga je kineska kompanija CRBC, vrijedan je 300 milijuna dolara. U taj projekt za koji su Kinezi i ranije pokazivali zanimanje, uložit će velika kineska kompanija koja se bavi lučkim poslovima. Strateški je luka značajna zbog blizine mosta, ali i zbog posebne pogodnosti za transportni promet jer je u neposrednoj blizini planirana i izgradnja velike industrijske zone.

Kineski predsednik Xi Jinping je prije tri godine predstavio ideju o Novom putu svile, a prošle godine je Kineska razvojna banka ocijenila da će projekti za izgradnju ekonomskog pojasa duž tog puta za 21. stoljeće vrijediti oko 900 milijardi dolara. Time bi se više nego trostruko skratilo vrijeme transporta kineske robe na tržište Europske unije. Upravo zato Kina investira u infrastrukturu, mrežu luka i logističke centre, a zato je i kupila većinski udjel u najvećoj grčkoj luci Pirej.

U sklopu te strategije, krajem studenoga 2013. Kina je predstavila plan za poboljšanje suradnje sa zemljama središnjue i istočne Europe. Od tada je sa zemljama te regije Peking održao tri summita i dogovorio osnivanje investicijskog fonda vrijednog 10 milijardi dolara. Na prošlogodišnjem summitu kineski predsjednik je najavio da bi fond za investicije u 16 zemalja središnje i istočne Europe mogao biti povećan na čak 100 milijardi dolara. U sklopu projekta Novi put svile za Srbiju je izdvojena jedna i pol milijarda dolara. U Srbiji (ali i u BiH) Kinezi su zainteresirani i za termoelektrane.

Njihova najznačajnija investicija u Srbiji je TE Kostolac, u čiju bi modernizaciju i proširenje trebalo uložiti gotovo milijardu eura. Usto, u travnju je potpisan i ugovor o kupovini srpskog gubitaša Željezare Smederevo, za koju, osim kineskog Hestila, nitko nije bio zainteresiran. Navodno preveliko oslanjanje Srbije na Kinu, pojedini mediji bliski vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci vide kao jedan od razloga zategnutih odnosa sa Zapadom, kojem, tvrdi se, ne odgovara takvo pozicioniranje Srbije na kineskom Novom putu svile. 

Veliki koridor

Nova pruga do 2018. godine
"Unatoč poznatom srpskom nepridržavanju dogovora i kašnjenju, treba vjerovati da će Kinezi izgraditi brzu prugu Beograd-Budimpešta do kraja 2018. godine, kako su i najavili. Ta pruga bi bila samo dionica željezničkog koridora koji bi se onda nastavio do Skoplja, zatim dalje do Atene, odnosno do sada već kineske luke Pirej", kaže Radojka Nikolić, glavna i odgovorna urednica magazina Biznis.