Snažnija ekonomija preduvjet je za snažniji euro, jedna je od poruka Brussels Economic Foruma, ključnog ekonomskog skupa Europske komisije koji se održao u četvrtak. Bez reformi i povećanja produktivnosti poduzeća nema ekonomskog rasta eurozone, ključna je poruka predsjednika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija.  

Čelni čovjek europske monetarne vlasti održao je predavanje u sklopu 5. godišnjeg predavanja Tommaso Padoa-Schioppa koje se tradicionalno održava na briselskom ekonomskom forumu u čast tome utemeljitelju EU. Draghi je uvodno naglasio kako je cilj ECB-a održavanje stope inflacije blizu razine od 2% godišnje u srednjem roku. No, monetarna politika ne nalazi se u vakuumu, kako je rekao, već mora surađivati s ostalim politikama kako bi se osigurao ekonomski prosperitet.

"Ostale politike mogu usporiti, ali i ubrzati povratak ka stabilnosti", istaknuo je Draghi. Jedna od tih politika je fiskalna politika. Toliko puta spominjani pojam "fiskalna konsolidacija" dio europskih članica je shvatio na način povećanja poreza, a ne rezanja proračunskih troškova, napomenuo je Draghi. Treći problem su strukturne reforme koje, ako se provedu, mogu pomoći u ograničavanju dubine i trajanja kriza. "Takve reforme mogu ubrzati širenje impulsa monetarne politike. One i stvaraju viši potencijalni rast, koji vodi do viših investicija. To stvara uvjete da se središnja banka vrati politici konvencionalnih kamatnih stopa kao sredstva postizanja stabilnosti cijena", tvrdi prvi čovjek ECB-a.

Osvrnuo se i na pitanje zaposlenosti istaknuvši kako će radno sposobno stanovništvo u eurozoni u sljedećem desetljeću početi polako padati. Taj problem neće riješiti ni rastuće useljavanje. "Kako politika ne može dugoročno mnogo učiniti u izmjeni demografskih trendova, povećanje dugoročnog rasta tražit će povećanje produktivnosti", uvjeren je Draghi.  No, to je teško učiniti jer traži reforme kojima se često opiru brojne interesne skupine, istaknuo je.

Izbjegli odgovor ima li Europa fiskalni plan B u slučaju Brexita

Recept za jaču ekonomsku uniju
Bez ekonomskog rasta pak nema snažnijeg eura i eurozone u cjelini, moglo se čuti na panelu "Sadašnjost i budućnost eura". Eurozona je u posljednja dva desetljeća prošla impresivan put, ali još se mnogo mora učiniti. "Danas imamo bankovnu uniju koja je do prije šest do osam godina bila kontroverzna ideja", napomenula je Paulina Dejmek-Hack, ekonomska savjetnica predsjednika Europske komisije. No, prema njezinu mišljenju, nastavak razvoja bankovne unije neće biti politički lak proces. "Imamo monetarnu i bankovnu uniju, ali moramo ojačati ekonomsku uniju", smatra François Villeroy de Galhau, guverner francuske središnje banke. No, kako to učiniti u razdoblju rastućeg euroskepticizma, pita se Villeroy de Galhau. Po njegovu mišljenju, dva su načina: stvaranjem većeg broja radnih mjesta te jačanjem povjerenja u institucije. Jedna od institucija nastalih evoluiranjem eurozone je i Europski mehanizam za stabilnost (ESM), čiji je rad pojasnio direktor Klaus Regling. Kako je naglasio, ESM može članicama u problemima plasirati više novca nego Međunarodni monetarni fond. ESM-ov novac je vrlo jeftin, a njegovim korištenjem Grčka godišnje štedi osam milijardi eura na kamatama. Pitanja iz publike obilježilo je ono ima li Europa fiskalni plan B u slučaju Brexita. Odgovor su panelisti izbjegli, a tek je François Villeroy de Galhau rekao kako Europa treba Britaniju, a Britanija Europu.